U Jadran stižu nepoznate egzotične ribe: Neke od njih opasne za ljude

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +
Globalno zatopljenje i klimatske promjene zbog procesa tropikalizacije privlače sve više toploljubnih vrsta u Jadransko i Sredozemno more

Ciparske vode polako gube bitku s prekrasnom, ali invazivnom proždrljivicom, poznatijom kao “lionfish”, morski paun ili riba lav te je samo pitanje dana kad će je kao neobičan ulov prijaviti i neki od hrvatskih ribara. U Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu šale se kako oni već imaju i internu kladionicu kad će stići prva dojava o toj grabežljivici. – piše Večernji list.

No situacija je zapravo vrlo ozbiljna. Ribe koje smo dosad zadivljeno gledali u akvarijima ili dugometražnim animiranim filmovima, šarene, prugaste, točkaste, zubate, kljunate – neke i naoružane otrovnim bodljama – sve su veća prijetnja morskom svijetu Jadrana kakav poznajemo, njegovoj bioraznolikosti, ekosustavima, hranidbenom lancu, pa i čovjeku koji od njega živi.

Globalno zatopljenje i klimatske promjene zbog procesa tropikalizacije privlače sve više toploljubnih vrsta u Jadransko i Sredozemno more te posljednjih godina bilježimo niz novih ribljih vrsta poput afričkog kostoroga, vladike arbanaškog, prugastog kljunaša, lampuge, morskog vepra, tupousne barakude, oštrozubog morskog guštera, čarobnog patkokljunčića, šiljatozube murine…

Ribari i ronioci na njih u početku gledaju kao na trofeje za slikanje. No budući da je riječ o invazivnim vrstama, nerijetko i agresivnim predatorima, od kojih bi se mnogi prije ili poslije mogli udomaćiti kod nas, pitanje je što ćemo loviti, jesti i kako će izgledati hrvatsko podmorje, uzmemo li u obzir da nas “napadaju” i invazivne alge, puževi, školjkaši…, za 20 ili 30 godina.

Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kaže kako ribe lavovi ili ribe pauni (Pterois miles i Pterois volitans), koje pripadaju razredu zrakoperki, još uvijek nisu potvrđene u Jadranskom moru pa još nije ni službeno utvrđeno ni njihovo hrvatsko ime.

Prirodno područje rasprostranjenja P. miles je Indijski ocean, od Južne Afrike do Crvenog mora i Perzijskog zaljeva, dok je P. volitans prirodno rasprostranjena u zapadnom i središnjem Pacifiku do zapadne Australije. No desetljeće nakon što su 1992. kao akvarijske vrste namjerno ili nenamjerno unesene u vode Floride, proširile su se duž cijele istočne obale SAD-a do Meksičkog zaljeva i Karipskog mora te se biološka invazija tih dviju vrsta u zapadni Atlantik smatra jednom od najbržih i ekonomski najštetnijih invazija morskih riba ikada zabilježenih.

Share.

Leave A Reply

%d bloggers like this: