Koji će borbeni zrakoplovi braniti hrvatsko nebo?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

S posljednjim danom studenoga, povjerenstvo za evaluaciju ponuda za kupnju borbenog zrakoplova trebalo bi rezultate svojeg rada uručiti ministru obrane Damiru Krstičeviću.

Ministar preporuku zatim šalje saborskom Odboru za obranu, Vijeću za nacionalnu sigurnost i predsjednici Republike, i na kraju sav taj materijal dolazi pred Vladu koja donosi odluku o kupnji.

Povjerenstvo pritom može izdvojiti dvije ponude, pa onda Vlada može pozvati oba ponuđača da podnesu svoju konačnu ponudu, tzv. best final offer. Taj manevar, naravno, vlade koriste kako bi se dobila još povoljnija cijena.
U hrvatskom slučaju, ova vjerojatnost je ipak najmanja. Ova opcija bi mogla imati ulogu samo u slučaju kada bi Amerikanci ponudili novi F-16 po iznenađujuće niskoj cijeni – otprilike u pola cijene, ili ako bi se izbor sveo samo na polovne izraelske i grčke avione.

Nekorektno cjenkanje

U prvom slučaju, razlika između novoga gripena i novog F-16, koji je većih sposobnosti, bila bi takva da bi Hrvatska pozivom na konačnu ponudu mogla pokušati sniziti cijenu gripena. No, već sama ponuda s tolikim diskontom od strane SAD-a značila bi da se svako daljnje cjenkanje uzima kao nekorektan čin. Bude li cijena novog F-16 niža od 100 milijuna dolara po avionu, SAD bi itekako mogao biti u igri.

Budu li novi F-16 ipak preskupi, Povjerenstvo, i svi koji odlučuju nakon njega, imat će puno teži posao. Prije svega, treba odlučiti hoće li se ići na jeftinije prijelazno rješenje ili na novi gripen, koji rješava pitanje zrakoplova na barem dvostruko dulji rok.

U tom kontekstu zanimljivo je da je specijalizirani portal “flightglobal.com” jučer objavio kako Izraelci nude miješanu eskadrilu F-16 C/D i F-16 A/B aviona. Do sada se u našoj javnosti spekuliralo o tome kako Izraelci nude isključivo F-16 C/D zrakoplove modernizirane na standard Barak 2020. Riječ je o tehnološki također vrhunskim avionima na kojima su Izraelci izveli i određene strukturne izmjene kako bi unaprijedili mogućnost elektroničkog ratovanja. Kada je cijena u pitanju, kalkuliralo se da je cijena takvog aviona otprilike upola manja od novoga gripena. Izraelci, dakle, po ovim informacijama, nude mogućnost kupnje nekoliko nadograđenih zrakoplova koji bi mogli odmah ući u sastav HRZ-a, dok bi ostatak flote činili zrakoplovi koje bi postupno modernizirali izraelski stručnjaci, sukladno financijskim mogućnostima.

Ipak, riječ je o polovnim avionima starim do 30 godina, koji su intenzivno korišteni. Izraelci jamče još 2500 sati naleta, što znači još najmanje 20-25 godina službe s obzirom da bi hrvatski piloti na njima letjeli do 120 sati godišnje.

Istodobno, F-16 zahtijeva veće prilagodbe zemaljske infrastrukture nego gripen, no nose dvostruko više naoružanja. To, međutim, znači i dvostruko veće naprezanje aviona, pri čemu stručnjaci upozoravaju i na to da korištenje u pustinjskim uvjetima dodatno opterećuje zrakoplova. F-16, po javno objavljenim podacima, po satu leta kvari se duplo češće nego gripen, pa treba očekivati da će trošak održavanja polovnih zrakoplova, iako tehnički naprednih, kroz godine puno više rasti od održavanja novih gripena. No, kako se F-16 koristi širom svijeta, rezervni dijelovi su povoljniji.

Antiradarska raketa

Mana gripena u odnosu na F-16 je u tome što nemaju mogućnost korištenja antiradarskih raketa, no, opet, pitanje je što Hrvatskoj treba, odnosno kakvu ulogu Hrvatska vidi za svoje borbene zrakoplove u budućnosti – samo obrane zračnog prostora ili HRZ želi i mogućnost napada po dubini teritorija protivnika.

Na koncu, sve se, dakle, svodi na jedan osnovni parametar: može li Hrvatska sebi priuštiti rješenje za sljedećih 40-50 godina, što bi bila kupnja nove letjelice, ili će se odlučiti na prijelazno rješenje koje će joj osigurati obranu za sljedećih 20-ak godina, a onda opet krenuti u novu kupnju.

IZVOR: lobodnadalmacija.hr

Share.

Leave A Reply

%d bloggers like this: