Vlada će zbog epidemije ostati bez najmanje 23 milijarde ili prevedeno – pad prihoda kao godišnja plaća za 250 tisuća ljudi

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Umjesto 84,1 milijardu kuna, koliko je bilo planirano u ovogodišnjem proračunu, država će od poreza prikupiti 66 milijardi kuna, odnosno 21,4 posto manje, novi je to plan proračunskih prihoda koji je Vlada istaknula u jučerašnjem prijedlogu rebalansa proračuna.

 

Smanjenje poreznih prihoda za petinu najbolji je pokazatelj koliko će biti jak udar zamrzavanja gospodarstva na državne financije, jer je iznos izgubljen na porezima jednak primjerice, petomjesečnom trošku isplate svih mirovina. Da su porezni prihodi jednaki u svakom mjesecu, što nisu zbog sezonalnosti domaćeg gospodarstva, onda bi ovakav pad prihoda značio da država u ovoj godini u dva i pol mjeseca od poreza neće prikupiti ni jednu jedinu lipu. Najveći je gubitak naravno na najizdašnijem porezu, PDV-u od kojeg Vlada do kraja godine planira prikupiti 43,7 milijardi kuna, čak 12,1 milijardu kuna, odnosno 21,7 posto manje nego što je to bilo planirano u originalnom proračunu. Za 30 posto manji su i prihodi od poreza na dobit, a Vlada se nada da će joj taj porez u ovoj godini ipak donijeti šest i pol milijardi kuna. Računa i na gotovo 14 milijardi kuna trošarina i tu je pad od 16 posto nešto manji nego na ostalim porezima.

Kako je zatvaranje gospodarstva sredinom ožujka utjecalo na državne financije, možda najbolje govori prikupljanje PDV-a u prva dva tjedna travnja. Ministar financija Zdravko Marić otkrio je da je u tom razdoblju država kad je PDV u pitanju zapravo bila u minusu. Ne samo da se dogodio pad prihoda od PDV-a nego je u prvoj polovini travnja država više isplaćivala na ime povrata PDV-a nego što je u proračun dolazilo od tog poreza. Ministar je na sjednici Vlade otkrio i da se nitko u njegovom resoru nije mogao prisjetiti takve situacije iz ranijih godina.

Malo olakšanje

Sada se situacija popravila, iako naravno i dalje nije blistava niti regularna, jer je za travanj pad poreznih prihoda 43,2 posto, dok su doprinosi pali za 20 posto. Pad prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje druga je po snazi proračunska nedaća koju je donijelo zaključavanje gospodarstva. Prihodi od mirovinskih doprinosa smanjuju se za 3,8 milijardi kuna i iznose 21,2 milijarde kuna, a Vlada objašnjava da je smanjenje rezultat očekivanog smanjenja plaća i zaposlenosti, ali i mjera otpisa i odgode doprinosa.

Samo na porezima i doprinosima država će izgubiti gotovo 22 milijarde kuna, što je godišnji trošak plaća i naknada svih zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru izuzev zdravstva.

Uz smanjenje ostalih prihoda Vladi nije preostalo ništa drugo nego konstatirati da će prihodi u proračunu u ovoj godini pasti za čak 23,2 milijarde kuna i da će država prikupiti oko 122 milijarde kuna, ali rashodi ostaju na planiranoj razini od 147,3 milijarde kuna. S obzirom na troškove isplata potpora gospodarstvu i pojačane troškove zdravstva, ministar financija kaže da je zapravo najsnažnija poruka predloženog rebalansa to da su rashodi zadržani na planiranoj razini. No, zato je proračunski deficit daleko iznad planiranog. U Vladi su vjerovali da će i u ovoj godini imati uravnotežen proračun, odnosno da bi on na kraju, kao i prethodne dvije godine možda mogao biti i na pozitivnoj nuli ili u plusu. No, na kraju umjesto toga država će imati minus u proračunu od 25,3 milijarde kuna ili sedam posto, što su razine deficita kojima se čak ni Hrvatska nije često primicala.

Veći deficit znači i veća zaduženja, pa će tako primici od financijske imovine i zaduživanja s prvotnog plana od 30,5 milijardi kuna narasti na 63,4 milijarde kuna. Ministar financija ističe da je više od polovine tog iznosa, odnosno 35,6 milijardi kuna već riješeno, a u tjednima koji slijede želi riješiti ostatak i to kombinacijom na domaćem i inozemnom tržištu.

Preraspodjele i uštede

Ipak, i do tog deficita većeg od 25 milijardi kuna Vlada je došla preraspodjelama i uštedama unutar svojih ministarstava. Protekle su tri godine dobitnici u proračunu uvijek bili obrana i javna sigurnost, no ove godine u obrani su sredstva smanjena za 195 milijuna kuna, oko tri posto, a javna sigurnost dobit će 129 milijuna kuna manje od plana, što su rezovi malo veći od jedan posto.

Za oko 205 milijuna kuna smanjena su i sredstva za obrazovanje, koje je gotovo uvijek u štednji bilo prvo na redu, a najviše je čak 21 posto sredstva, odnosno 432 milijuna izgubila zaštita okoliša. Rezala je vlada sredstva i za sport, rekreaciju, kulturu za sedam posto te vjerskim zajednicama za oko 12 posto.

Za oko 392 milijuna kuna smanjeni su i rashodi za zaposlene, ali to ne znači da je Vlada u rebalans ugradila bilo kakvo smanjenje prava oko kojeg nastoji postići dogovor sa sindikatima, nego je to smanjenje rashoda posljedica odluka o zabrani zapošljavanja zbog gospodarske krize.

Manje neporeznih davanja

Vlada je potvrdila i Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, koji bi ako se doista provede trebao smanjiti opterećenja za gospodarstvo za 532 milijuna kuna. To je, objasnio je ministar gospodarstva Darko Horvat, smanjenje parafiskalnih nameta za 6,1 posto.

– Kumulativno s mjerama koje su usvojene od početka 2020., u kontekstu suzbijanja negativnih posljedica uzrokovanih epidemijom COVID-19, ukupno rasterećenje gospodarstva iznosi 752,3 milijuna kuna, odnosno 8,6 posto u odnosu na podatke evidentirane u 2018. godine kad su ti nameti iznosili 8,7 milijardi kuna, rekao je Horvat. Ministar se pohvalio i time da je Vlada od početka svog mandata, odnosno u razdoblju od 2017. do 2020. godine donijela niz odluka o umanjenju financijskog opterećenja na gospodarstvo u sektorima šumarstva, turizma, pravosuđa, statistike, tako da procijenjeno rasterećenje kumulativno za razdoblje od 2017. do 2020. iznosi 362,8 milijuna kuna, a kad se tome doda Akcijski plan onda se taj iznos penje na 1,15 milijardi kuna.

izvor: novilist.hr

Share.

Leave A Reply

%d bloggers like this: