Nažalost, Svjetsko nogometno prvenstvo, uspjeh Vatrenih, a i veliki prijepori oko mirovinske reforme, u sjenu su bacili loše, alarmantno stanje sigurnosti na hrvatskim cestama. Nakon što smo 2017. završili s 331 poginulom osobom, 7,8 posto više nego u 2016., kad ih je bilo 307, negativni su se trendovi nastavili i u 2018. U prvih šest mjeseci, prema statistikama MUP-a, na hrvatskim je cestama smrtno stradalo 140 osoba, 2,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine (136).
Za to je prvenstveno kriv ‘crni travanj’, s 30 poginulih, u usporedbi s 18 iz travnja 2017. Premda svibanj i lipanj donose poboljšanja u usporedbi s 2017., sa 7,7 i 14,8 posto manje poginulih, ukupno je stanje loše, zabrinjavajuće.
Treba se podsjetiti da je od 2000., prema BDP-u i broju stanovnika, dakle razmjerno, Hrvatska u cestovnu infrastrukturu uložila više od bilo koje druge zemlje u EU. A po razmjernoj smrtnosti, koja u Europskoj uniji iznosi 50 godišnje na milijun stanovnika, Hrvatska je, trenutačno, pri samom dnu. Što bi tek bilo da silne milijarde eura nismo uložili, prvenstveno u izgradnju suvremenih autocesta, ali i u bitno unapređenje državnih i županijskih cesta?!
Računajući realan broj stanovnika (pričem, zbog intenzivnog iseljavanja radno, dakle i vozački najaktivnijeg dijela stanovništva, struktura hrvatskog građanstva postaje prometno sigurnija, jer se povećava udio onih koji ne voze ili voze malo!), trenutačna razmjerna smrtnost na našim cestama, na godišnjoj razini, iznosi oko 85 na milijun stanovnika. Nakon što smo, gotovo deset godina, držali ritam od razmjerno 60 posto više poginulih na našim cestama, u usporedbi s prosjekom Europske unije, sada je to blizu 70 posto više! Može li gore?
Prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa od 2010. do 20120. broj poginulih se trebao prepoloviti, dakle s 426 smanjiti na 213. A ako se ovakav trend nastavi, 2018. ćemo završiti s 340 poginulih na cestama, bez realnih izgleda da ćemo postići zacrtani cilj, piše autoportal.hr
IZVOR: slobodnadalmacija.hr
