Zašto su građani bježali manje iz bivše Jugoslavije nego iz demokratske Hrvatske?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Samo od ulaska Hrvatske u Europsku uniju u Njemačku se iselilo 300 tisuća ljudi. Hrvati su manje bježali čak i iz bivše Jugoslavije.

Iako se davni san hrvatskih građana o vlastitoj domovini ostvario, nažalost život u njoj za mnoge građane daleko je od ostvarenja sna jer se iz Hrvatske iselilo 400 tisuća građana, a iz bivše Jugoslavije u “gastarbajterskom” valu 350 tisuća Hrvata. Samo od ulaska Hrvatske u EU u Njemačku se iselilo 300 tisuća hrvatskih građana. Zašto su građani bježali manje čak i iz bivše države obilježene totalitarnom vladavinom nego iz demokratske Hrvatske? Stručnjaci analizirali što Hrvati najviše guglaju i zaključili: Prijeti nam novi iseljenički val Ruku na srce, bez obzira na demokraciju, način funkcioniranja institucija ove zemlje nije se previše promijenio u odnosu na bivšu državu jer su u objema privilegirane kaste građana “zarobile” institucije i podredile ih sebi, svojim i interesima odabranih umjesto da služe dobrobiti svih građana. Podaci o tome da se više hrvatskih građana iselilo iz Hrvatske nego iz bivše Jugoslavije objavljeni su nakon istraživanja Hrvatskog katoličkog sveučilišta koje je nedavno javnosti prezentirao povjesničar i politolog s tog fakulteta Tado Jurić. Kako će svijet izgledati 2048. godine: Pariz i Berlin bit će napušteni, Europa će se podijeliti… U bivšoj državi iseljavanje Hrvata započelo je prvo “na crno” početkom 60-ih, a od 1968. nakon sporazuma Jugoslavije i Njemačke krenulo je organizirano iseljavanje i trajalo do 1973., a iz Hrvatske traje već 30 godina, i to najintenzivnije od ulaska naše zemlje u EU. Ivan Lajić, zaslužni znanstvenik Instituta za migracije i narodnosti, sada u mirovini, koji se cijeli život bavio migracijama, smatra da je bilo više iseljenih iz Hrvatske nego Jugoslavije zbog sljedećeg razloga: ‘Počet će se vraćati’ – U bivšoj Jugoslaviji imali smo 15 godina slobodnih migracija koje su počele 70-ih godina, a do tada smo imali samo ilegalne odlaske, bježanje preko granice, dok u Hrvatskoj imamo 30 godina slobodne migracije. Osim toga, danas u EU imate otvoreno tržište rada pa mladi odlaze i zbog ekonomskih razloga, ali i zbog traganja za znanjem, novim spoznajama. Nekoć su ljudi odlazili u Njemačku i vratili bi se čim bi sagradili kuću, a danas odlaze studenti, odlaze mladi s fakultetom koji ovdje nisu mogli pronaći posao u struci, a dio mladih ide i zbog avanturističkih razloga pa su danas u Irskoj, a sutra u New Yorku. Senzacionalne uspjehe vani postižu samo najtalentiraniji, prije svega u znanosti, a ostali žive prosječno – govori Lajić. Tko se vraća u Hrvatsku? ‘Život u Njemačkoj donosi mnogo toga, ali dom je ipak dom’ Za razliku od nas, dodaje, naši susjedi Slovenci nemaju trajne migracije u inozemstvo nego privremene, pa oni koji su u pograničnim krajevima rade u Italiji i Austriji, a žive u Sloveniji. Lajić vjeruje da će se kroz određeno razdoblje dio mladih početi vraćati u Hrvatsku, predviđa da će k nama sve više dolaziti i stranci. – Nadajamo se da nećemo dobiti floridske migracije pa da nam dolaze samo umirovljenici. Strancima, s kojima sam razgovarao, naša je zemlja fantastična, međutim problem im je naš neprilagođeni sustav, pravni, ekonomski, politički, zbog kojeg se ne odlučuju na život i investiranje u Hrvatsku – kaže Lajić. Sociolog Ivan Balabanić, komentirajući osobito veliki val iseljavanja hrvatskih građana nakon 2013., ističe: – Istraživanja pokazuju da 60% mladih odlazi zbog financijskih razloga, a drugi ključan razlog iseljavanja je neuređena država, nepotizam, korupcija, zbog kojih ljudi svoju budućnost vide vani. A za razliku od nekoć, tržište rada i granice su im potpuno otvoreni. Naravno, mladi imaju i želju za promjenom, ali to nije razlog koji preteže kod iseljavanja. Dok, primjerice, Njemačka ili Švicarska imaju puno elemenata kojima privlače ljude u svoju zemlju, mi te elemente privlačenja nemamo, nitko se ne gura da bi radio u Hrvatskoj, da bi u nju investirao, a i javna klima kojoj svjedočimo, da su se oni koji su otišli snašli, doprinosi iseljavanju – govori Balabanić. I demograf Stjepan Šterc sličnog je razmišljanja. Zašto se Hrvati iseljavaju, a što k nama privlači strance Neuređeno društvo – Osim što su se “gastarbajteri” iseljavali iz Jugoslavije zbog gospodarskih razloga, dio građana se iseljavao i zbog političkih jer nisu mogli prihvatiti bivšu državu. Nažalost, iz Hrvatske se iselilo više ljudi nego iz Jugoslavije prvenstveno zbog neuređenog društva koje je posljedica lošeg upravljanja ovom zemljom, a naravno da je iseljavanju pridonijelo to što smo već imali tradiciju iseljavanja, osobito u Njemačku, u kojoj su ostale brojne hrvatske obitelji i u kojoj su se mnogi naši građani etablirali – zaključuje Šterc.

Izvor: vecernji.hr

Share.

Leave A Reply

%d bloggers like this: