‘Što ako primijetite krvarenje ili napipate kvržicu’: Onkolog o još jednoj opasnosti u pozadini pandemije

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Zbog straha od koronavirusa koji je ovih dana postao dominantan, građani sve manje razmišljaju o drugim zdravstvenim problemima, pa i o odlasku liječniku ako uoče neki znak bolesti. Hrvatski onkolozi zbog toga strahuju da će razdoblje epidemije koronavirusa pogoršati ishode onkoloških bolesti, jer se pacijenti danas više boje COVID-19 nego raka.

– Pitanje je hoće li netko propustiti odlazak liječniku ako primijeti krv u urinu ili će odgoditi pretragu na koju bi inače otišao. Pitanje je i hoće li se dijagnostika raka dojke, na primjer, primjenjivati jednakim intenzitetom, jer će netko tko napipa kvržicu to staviti u drugi plan i čekat će s pregledom dok ne prođe epidemija, upozorio je jučer prof. dr. Eduard Vrdoljak, splitski onkolog i predsjednik Hrvatskog onkološkog društva.

U razgovoru sa svojim pacijentima koji boluju od metastatske bolesti, ustanovio je, kaže, da se većina više boji COVID-a nego raka, iako je smrtnost od koronavirusa 0,2 posto, a od raka i 50 posto.

Probir na rak

– Mjesečno se dijagnosticira oko 2.000 bolesnika s nekom vrstom raka. Ne smijemo dopustiti da taj broj padne na 1.000 mjesečno, jer to znači da smo ih toliko propustili dijagnosticirati jer su zanemarili bolest, upozorava Vrdoljak. Na splitskoj se onkološkoj klinici, navodi, u prva dva tjedna karantene u kojoj se nalazimo broj bolesnika prepolovio. Prije dva dana imali su 80 posto očekivanog broja, što je već bolji postotak, no on i njegovi kolege boje se da neće dosegnuti puni program jer su i bolesnici i sustav usmjereni na nešto drugo.

– Apeliram na bolesne među zdravima da se nastave javljati liječnicima. Svjesni smo straha od izlaska, ali trebamo biti dovoljno mudri i sabrani da izađemo iz izolacije dijagnosticirati tumor, poručuje Vrdoljak. Hrvati ionako imaju loše životne navike, a sada će, kaže, još više pušiti i piti, manje se kretati i manje vježbati. Odaziv na probir za rak debelog crijeva i dosad je bio strašno nizak, samo 20-ak posto, a pitanje je tko će sad uopće napraviti test na okultno krvarenje u stolici kad ga dobije i hoće li se ako treba odazvati na kolonoskopiju.

Iako se o onkološkim bolesnicima govori kao o rizičnoj skupini za teški oblik COVID-19, Vrdoljak kaže kako u tu skupinu ne ulaze oni koji su izliječeni, koji su primali terapiju pred više od šest mjeseci ili koji nemaju metastatsku bolest. Kod njih je imunitet jednak onome kod zdravih osoba, a takvih je u Hrvatskoj, kaže, oko 100.000. »Ugroženi su jedino oni koji primaju aktivnu terapiju, kemoterapiju, specifične terapije koje smanjuju imunost, kao i bolesnici s metastatskim rakom«, ističe. Te se osobe moraju više čuvati od ostalih, a u bolnicama o njima treba voditi dvostruku brigu.

Bez redova

– U Splitu maksimalno vodimo računa o tome da se spriječi ulaz korone u zdravstvene ustanove, a pacijente pozivamo da dolaze u točno dogovorene termine jer redova ne smije biti. Ako netko dođe tri sata prije, nastaje red, a ne treba dolaziti ni s velikom pratnjom. Čeka se vani, jer su čekaonice minsko polje za diseminaciju virusa, veli Vrdoljak. U splitskoj bolnici dnevno zbrinjavaju 250 onkoloških bolesnika, rade u dvije smjene, i toliko ih – ističe – mora biti zbrinuto bez čepova i redova.

Uveli su i virtualne digitalizirane ambulante, pacijentima su dostupni putem e-maila, te će pacijent s uputnicom i kopijom otpusnog pisma dobiti odgovor na svako svoje pitanje u roku od 24 sata. Oni koji moraju na kemoterapiju ili zračenje imaju posebne propusnice i ulaze direktno na terapiju.

– Brine nas što će tijekom epidemije koronavirusa djelatnost liječenja raka biti sekundarna, a ishodi lošiji. Ne smijemo zaboraviti na te bolesnike jer rak ne poznaje COVID, a i građane pozivamo da se jave liječniku ako smatraju da za to imaju razlog. Zbog ove epidemije ne smijemo zanemariti ostalo zdravlje, zaključuje splitski onkolog.

izvor: novilist.hr

Share.

Leave A Reply

%d bloggers like this: