Kada vašem malenom zlatu izbije prvi zubić, a govorimo u prosjeku o dobi od nekih šest mjeseci, vrijeme je da navratite do odabrane stomatološke ordinacije. Ne pretjerujemo!
Jasno je da se tada uglavnom ne obavljaju terapijski postupci, ali će roditelj dobiti savjet o njezi zubića, o održavanju zdravlja i higijene usne šupljine i prevenciji bolesti. Kvalitetna briga o oralnom zdravlju od najranije dobi je ključ zdravlja u višim godinama. Važno je pri tom i znati kako je moguće prevenirati nastanak zubnog kvara (karijesa) pravilnom prehranom uz, naravno, već spomenutu higijenu usne šupljine djeteta.
– Razvojem znanosti i tehnologije mijenjaju se i neka do sad uvriježena stajališta iz područja dentalne medicine, a osobito njene grane pedodoncije (dječje stomatologije). Do ne tako davno smatralo se kako nije potrebno liječiti mliječne zube, jer će oni “svejedno ispasti”, te da se kod “zubara” ide (tek) kad zub zaboli. Danas je jasno da su takva stajališta pogrešna, ali još uvijek nije dovoljno raširena spoznaja o važnosti očuvanja oralnog zdravlja u najranijoj dobi, kazuje nam splitska stomatologinja dr. Branka Tomaš.
U vrtićkoj dobi neophodno je da dijete posjećuje stomatologa između tri i četiri puta godišnje. U tom periodu se uz dodatno savjetovanje roditelja – uspostavlja i odnos djeteta i stomatologa.
– Nerijetko se događa da se roditelji tuže kako dijete loše pere zube ili ih uopće ne pere nego se igra s četkicom. Pritom ne mogu ne pitati tko odijeva dijete za vrtić, na što redovito dobivam odgovor “majka”, pa mi se nameće pitanje zašto bi dijete trebalo pravilno znati prati zube kad ne zna obući majicu, kaže nam doktorica.
Vrlo važno je uspostaviti kvalitetan kontakt stomatologa s djetetom. Prošlo je vrijeme trauma generacije 70-ih i “zubobusa” na Brdima, kad se nije pitalo ništa osim – zdravstvene iskaznice. Danas se prilikom prve narudžbe roditelje zamoli da razgovaraju s djetetom o posjetu stomatologu i da mu ga predstave kao nešto novo i lijepo. Ulaskom u ordinaciju dijete se postepeno upoznaje s doktorom/icom i asistentom/icom, zubnom bušilicom (nazivaju je “četkicom”), sisaljkom, podiže se dijete i spušta na zubnoj stolici, daje mu se ogledalo da zajedno broje zubiće… U sljedećim posjetima četkaju mu se zubi s četkicom na mikromotoru, pa se postepeno, ovisno o potrebi i kooperativnosti djeteta, uvode novi terapijski postupci.
– Dijete treba steći povjerenje koje treba održati. Nikada se dijete ne smije lagati o postupcima, jer to znači siguran gubitak kooperativnosti. Ako je potrebno obaviti neki bolniji postupak radije ga se obavlja u više termina. U toj dobi važnije je steći povjerenje djeteta, nego izliječiti jedan zub, a drugi izgubiti. S druge strane djeca znaju odgađati početak rada postavljanjem brojnih pitanja ili igranjem na stolici. Tada treba postaviti jasnu granicu igre i rada, pojašnjava nam dr. Tomaš.
U predškolskoj dobi počinje nicanje trajnih zubi. Tada su neophodni preventivni postupci, poput fluorizacija i “pečaćenja” prvih trajnih molara, koji izniknu s otprilike šest godina.
– Danas je za upis u školu potrebne su zubne putovnice u kojima se ispisuje zubni status. Rezultati na području RH su poražavajući. Prema istraživanju provedenom od 2015. do 2017. godine RH s Bugarskom se nalazi na zadnjem mjestu zemalja EU. Trebamo još puno ulaganja u prevenciju zdravlja usne šupljine, požalila nam se stomatologinja, pa predlaže organizirane vrtićke posjete ordinaciji, uvođenje mogućnosti pranja zubi u vrtićima, organiziranjem igraonica na temu “zubić vila”…
– Vrijeme miješane denticije (školska dob) je izuzetno osjetljivo razdoblje, pa se osim zdravlja zubi prati smještaj zubiju, odnosno potreba za eventualnom ortodontskom terapijom. Sve više djece treba ortodontsku terapiju, jer se evolucijskim razvojem veličina čeljusti smanjuje, a veličina zubi ostaje ista, pa nastaje “gužva”, koja nije samo pitanje estetike nego pridonosi lakšem oboljenju zuba i parodonta, pojasnila nam je stomatologinja.
Pa potom doznajemo, još uvijek pod dojmom loših brojki, kako su preventivni pregledi u školama ukinuti još 1998. godine. Od tada je KEP indeks (pokazatelj zahvaćenosti zubi karijesom) u značajnom porastu, da bi do danas dosegnuo alarmantne razmjere.
izvor: slobodnadalmacija.hr
