Kako je Dubrovnik postao prvi hrvatski grad koji je svojim aktima uredio pitanje postavljanja bankomata kako bi zaštitio UNESCO-ovu spomeničku baštinu? Vrlo jednostavno – kažnjavanjem.
Međutim, takvo što nije moguće u Splitu zbog nevjerojatnog propusta prošle gradske vlasti, koja je u važećoj Odluci o komunalnom redu namjerno ili slučajno zaboravila uvrstiti važan segment provedbe te odluke – mogućnost kažnjavanja.
Naime, prema važećoj Odluci na papiru nije dopušteno postavljanje bankomata na pročelje zgrada u staroj gradskoj jezgri bez odobrenja nadležnog konzervatorskog odjela, ali oni koji krše ta pravila ne trpe nikakve posljedice jer komunalni redari nemaju nikakve ovlasti uklanjati i kažnjavati vlasnike koji krše odredbe.
Budući da je Ministarstvo kulture naložilo da se u važeću Odluku o komunalnom redu uvrste i konzervatorske smjernice za postavljanje bankomata, kao još jedna stavka koja je ključna za održavanje komunalnog reda u staroj gradskoj jezgri, pitali smo nadležno ministarstvo što će oni poduzeti u pogledu 101 bankomata u splitskoj staroj gradskoj jezgri, od kojih samo 18 ima konzervatorsko odobrenje za postavljanje.
– Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, koji se, među ostalim, temelji na načelima zaštite korisnika, prostora, okoliša i kulturnih dobara, tijelo lokalne uprave, u ovom slučaju Grad Split, nadležno je nad provođenjem komunalno-redarstvenih poslova uklanjanja bespravno postavljenih bankomata na pročeljima zgrada u staroj gradskoj jezgri – kao što ste i sami napisali, prema vrijedećoj Odluci o komunalnom redu, odnosno članku 35 – odgovorili su iz Ministarstva.
Dakle, nepropisno postavljeni bankomati nisu njihova nadležnost, ali su oni dali smjernice koje treba provesti jedinica lokalne samouprave. Tako su prebacili odgovornost na komunalne redare, premda oni nemaju ovlasti ući u privatni posjed i uklanjati bankomate.
Redari mogu reagirati ako se bankomat nalazi na javnoj gradskoj površini, ali ne mogu apsolutno ništa napraviti ako je smješten unutar privatnog posjeda, čak ni u slučaju kad se nalazi na pročelju zgrade i premda ga korisnici upotrebljavaju s javne gradske površine. Kad su se davale smjernice, očito se nisu uzimale u obzir zakonske nadležnosti i ograničenja komunalnih redara.
Iz Ministarstva kulture zato navode Dubrovnik kao idealno rješenje kako se može doskočiti tom problemu, a to je iscrpljivanje kaznama dok god vlasnicima bankomata postane neisplativo poslovati. Kako doznajemo, u novoj Odluci o komunalnom redu koja je u pripremi tako se planira doskočiti nepropisnom postavljanju bankomata, kao i uklanjanju velikog broja “keš-mašina” iz stare gradske jezgre.
A evo što kažu iz Ministarstva kulture
– S obzirom na činjenicu da je u Republici Hrvatskoj do danas postupno vrednovano i zaštićeno oko 200 povijesnih gradskih jezgri, odnosno kulturno-povijesnih cjelina gradskih obilježja, čiji obuhvati najčešće sežu do granica proširenih centara gradova, a prema evidenciji Ministarstva kulture i medija unutar zaštićenih povijesnih jezgri nalazi se više od 100.000 građevnih jedinica na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kao i ostali propisi iz područja zaštite kulturne baštine, Ministarstvo je izradilo Opće konzervatorske smjernice za upravljanje javnim prostorom kulturno-povijesnih cjelina gradskih obilježja – kazali su iz Ministarstva kulture.
Smjernice su, dodaje, izrađene radi sprječavanja negativnih trendova u korištenju javnih prostora povijesnih jezgri koji su u nadležnosti komunalnog redarstva, a mogu ujedno predstavljati i povredu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
– Ministarstvo kulture i medija dalo je, dakle, provođenje dopuna Odluka o komunalnom redu te postizanje višeg stupnja sinergije između svih zainteresiranih javnih, institucionalnih i privatnih subjekata, kako to propisuje i Okvirna konvencija Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo, odnosno Faro konvencija koju je Hrvatski sabor ratificirao 2007. godine.
Jedan od ključnih utjecaja na zaštitu vrijednosti i ambijenta povijesne jezgre, na njezino funkcioniranje i kvalitetu stanovanja, predstavlja način upravljanja javnim prostorom reguliran Zakonom o komunalnom gospodarstvu, koji, kako smo prethodno naveli, provodi tijelo lokalne uprave, odnosno njegovo komunalno redarstvo – kazali su iz nadležnog ministarstva.
izvor: slobodnadalmacija.hr
