SPLITSKA TRAJEKTNA LUKA Zbog gužvi mogli bi se uvesti morski semafori

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Tijekom ljeta kreće i sezona povećanog broja plovidbi. Profesionalci, ali i brojni amateri često pomisle da dobro poznaju more, što se nemali broj puta pokaže kobnim i dovede do brojnih nesreća na moru. Siniša Orlić, pomoćnik ministra Ministarstva mora prometa i infrastrukture RH za HRT je rekao kako je po pitanju spašavanja na moru ove godine situacija nešto povoljnija nego prošlih.

– Imamo desetak posto manje spašavanja nego prošle godine, vrtimo se oko broja 300. 60 do 70 posto kompletnog spašavanja i posla koje kapetanije imaju na moru se događaju u tri ljetna mjeseca. Intenzitet je izuzetno velik, ali nekako uspijevamo – kazao je Siniša Orlić.

Kod spašavanja na moru, dodaje, podjednako se radi o hrvatskim građanima i turistima, a najčešći prekršaji su glisiranje unutar 300 metara od obale. Prije nekoliko dana održala se akcija Ministarstva u suradnji s lučkim kapetanijama i policijom, kako bi se izvršio nadzor svih onih koji se nalaze na otvorenom moru.

– Napravimo nekoliko takvih akcija, i pokušavamo da kapetanije i policija budu što više na moru s plovilima – prije svega radi prevencije. Problem je što ne možemo pokriti sve te opasne točke i plaže, gdje ima puno prometa, pa ovakvim akcijama pokušavamo medijski osvijestiti naše nautičare i građana i ponašanju na moru – objašnjava.

Grad Split bori se s velikim gužvama u moru, a razmišljalo se čak i o uvođenju morskih semafora, kaže kapetan Željko Kuštera iz Lučke Kapetanije Split.

– Razmišlja se o jednoj shemi odvojene plovidbe. Kroz cijeli dan se ovdje odvija nevjerojatan promet. Ljudi su pomalo umorni jer dnevno prođu i po stotinjak milja, obilaze naše prekrasne otoke. Vrućina i cjelodnevno upravljanje tim brzim brodicama iziskuje veliko iskustvo i znanje – napominje.

U gradu Dubrovniku sezona je na razini prethodnih sezona, s vrlo malim porastom nezgoda na moru. Najčešći uzroci nezgoda je nepažnja onih koji upravljaju plovilima, kaže Mato Kekez, lučki kapetan LK Dubrovnik, a podjednako se radi o hrvatskim građanima i strancima.

– One koji glisiraju uz obalu redovito se nadzire i sankcionira. Prevencija je najbolji način utjecanja na sigurnost – kaže Kekez.

Jedan od velikih faktora u morskim prometnim nesrećama su i vremenske neprilike, odnosno ne praćenje vremenske prognoze, upozorava Orlić. Direktni sudari brodova, kaže, nisu česti, kao što se rijetko dogodi i nalet broda na kupače.

– Dosta nautičara ne prate prognozu, ili u određenom trenutku precijene svoje znanje i mogućnosti svoga broda – i onda nastaju problemi. Važno je obratiti pažnju na oznake za ronioce – ističe kako je to dio pomorske kulture koju je potrebno proširiti na moru.

Iako, dodaje, na moru svi svima pomažu: Ipak imamo to u sebi. Obični građani i nautičari obave jedno 30 posto spašavanja na godišnjoj razini. Što se samog spašavanja tiče, europski standard je tri do pet djelatnika na plovilima za spašavanje. Hrvatska nema dovoljno ljudi – uglavnom je to dvoje ljudi po plovilu.

– Ekipirani smo tako kako jesmo, s plovilima i ljudima. Raduje nas što ćemo u sljedećih pet godina kompletno obnoviti flotu plovila za traganje i spašavanje – prva plovila trebaju doći krajem ove godine, a sljedeće njih 12-13. Problem će nam biti ljudi.

– U pomorskom zakoniku smo predvidjeli mogućnost ukrcavanja dobrovoljaca na naša plovila – mislimo da ćemo na taj način ‘zakrpati rupe’ na mjestima gdje nam nedostaje djelatnika zbog nemogućnosti zapošljavanja ili uvjeta koji dajemo ljudima, a koji nisu dovoljno atraktivni. To su ljudi koji dolaze s broda, s daleko većih primanja na državničku plaću, i jako je teško napuniti neka bitna mjesta poput vanjskih otoka – zaključuje Orlić.

izvor: dalmatinskiportal.hr

Share.

Leave A Reply