‘Apartmanizacija stambenih zgrada, masovnog turizma i što to sve nosi sa sobom’, bila je tema panel rasprave održane na Kampusu.
Panel je održan u organizaciji Građanske inicijative Stanari zajedno kojoj je namjera bila javnost bolje informirati o toj problematici koja se negativno odražava na stanare u stambenim zgradama.
Na panelu su aktivno sudjelovali predstavnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije Ana Glaurdić Mekinić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Splita, arhitekt Dragan Žuvela te vijećnik zagrebačke gradske skupštine, arhitekt Mauro Sirotnjak.
Dio najavljenih gostiju zbog spriječenosti nisu fizički stigli na panel raspravu, ali su se uključili video porukama.
Žuvela je u svom obraćanju naveo da bez obzira na to što se problem stihijskog turizma, posebno istaknutog u formi neselektivne apartmanizacije u višestambenim zgradama, ne može isključivo riješiti u domeni urbanizma. Ali, cijena stambenih jedinica, gentrifikacija, egzodus lokalnog stanovništva, gubljenje demografske strukture stambenih kvartova, pa i šire – posljedična gospodarska turistička monokultura i gubitak stručnih kapaciteta – sve to utječe na sliku grada i sliku društva.
– Ovakvim nekontroliranim sustavom pitanje je o kakvom gradu ćemo uopće moći i pričati u budućnosti. Od koncepta policentričnosti, gdje su svojevremeno ‘novi’ gradski kvartovi (kao Split 3) pokušavali rasteretiti gradsku jezgru, sad smo u poziciji da je ta jezgra samo scenografija bez građana – i ta se ‘scenografija’ sve više širi, zahvaća sve više kvartova, a Split de facto gubi stanovništvo i postaje apsolutno nepriuštiv grad. Kontrola toga je stvar društvenog opstanka, ne samo prostornog razvoja – jasan je Žuvela.
Sirotnjak je tijekom panela istaknuo da je jasno kako ne postoji cjeloviti sustav upravljanja stanovanjem i turizmom već se parcijalnim mjerama pokušava doskočiti višegodišnjem zanemarivanju manjka priuštivog stanovanja i politika za razvoj turizma koji doprinosi zajednici.
– Stihijske mjere poput uvođenja suglasnosti stanara za kratkoročni najam prebacuju odgovornost upravljanja turizmom s države i javnih tijela na stanare, bez da se sustavno adresira suprotnost propisa o prostornom uređenju koji definiraju stanovanje i propisa koji određuju turističku djelatnost – naglasio je. Time se i dalje dopušta, smatra, da se suprotno planskoj namjeni omogućava intenzivna turistifikacija stambenih zona.
– Pritom ne postoji distinkcija između obitelji koje turizmom nadomještaju svoj godišnji budžet i velikih, a sve više i stranih investitora, kojima je iznajmljivanje špekulativna djelatnost što će potencijalno oštetiti kućanstva s manjim prihodima, pogodujući krupnom kapitalu – ustvrdio je Sirotnjak.
Pitanja za sudionike imala je i publika koju su među ostalim najviše zanimala pravna tumačenja po kojima se iznajmljivačima u stambenim zgradama izdaju rješenja, što je obrazlagala Glaurdić Mekinić.
Izdvojimo jedan podatak koji je iznesen kroz panel, u dva mjeseca ove godine, otkako su najavljene izmjene zakona kojim će se od sljedeće godine postrožiti uvjeti za apartmane, u Županiju je stiglo preko 370 zahtjeva za ‘uslugu u domaćinstvu’. Lani u istom periodu, oko 80.
Predstavnica inicijative Stanari zajedno, Žaklina Jurić, ujedno i moderatorica panel rasprave je najavila daljnje okrugle stolove na ovu temu i da neće odustati od toga da stambene zgrade budu namijenjene stambenim zgradama, a ne apartmanima.
