S obzirom na sutrašnji Dan državnosti treba istaknuti kako će se uskoro (7. lipnja) obilježiti obljetnica pisma papinog blagoslova vlasti hrvatskog kneza Branimira, koje se zbilo u svibnju iste 879. godine. Budući je taj čin u ono vrijeme bio jednak međunarodnom priznanju moglo bi se reći kako hrvatska državnost kontinuitet baštini još od posljednje četvrtine 9. st., odnosno od starohrvatskog doba! Naravno, uz kratki prekid u 20. stoljeću (od 1918. do 1939.).
Umjetnički prikaz hrvatsko-dalmatinskog vladara Petra Krešimira IV. slikara Kristijana Krekovića (1901.-1985.) te umjetnikov autoportret s hrvatskim i njegovim osobnim grbom; Rekonstrukcija crkve sjeverno od Zlatnih vrata, na nadvratniku koje je stajao natpis koji zajedno spominje kralja Krešimira kao vladara „Dalmacije“, zatim reformnog splitskog nadbiskupa Lovru te godinu 1069. kada je osnovan ženski benediktinski samostan
Pa, koje bi bile ključne točke toga perioda u današnjem Splitu? Prije svega, to su sjeverna tj. Zlatna vrata Dioklecijanove palače pored kojih se nekada nalazila crkva Sv. Eufemije, a koja je izvorno vjerojatno bila posvećena sv. Benediktu. Na nadvratniku spomenute crkve stajao je (u međuvremenu otučeni) kameni natpis iz 1735., vjerojatno ispisan prema izvornom ranosrednjovjekovnom natpisu iz doba kralja Petra Krešimira, a koji glasi: „DALMATICAS REGERET DUM CRESCIMIRUS ABENAS HOC TE LAURENTI PRAESULE SURGIT OPUS A.D. MLXIX“.
Nekadašnji i današnji izgled splitske ranosrednjovjekovne crkvice posvećene sv. Martinu. Crkva je izvorno nastala već u 5.-6. st., dok pojedini elementi potječu iz ranije (9. st) odnosno kasnije (11. st.) predromaničke faze
Iznad samih „Zlatnih vrata“, u hodniku antičkih bedema, smještena je drevna crkvica posvećena sv. Martinu, u kojoj je 1929. pronađena kamena ploča s uklesanim natpisom: „Nevrijedni svećenik Dominik, kapelan kneza Trpimira“. Ovaj Dominik se – uz Martina i Ciprijana – spominje i u Trpimirovoj darovnici iz 852. godine! Nadalje, nakon što je knez Muncimir 28. rujna 892. u Bijaćima potvrdio odredbe spomenute povelje, sljedećeg dana je posjetio Split te – kao dokaz svoje odluke – ostavio vlastitu ispravu upravo na oltaru splitske katedrale.
Nekadašnji izgled krstionice Sv. Ivana s romaničkim zvonikom (koji je uklonjen u 19. st.); Ranosrednjovjekovni reljefni prikaz trojice muškaraca od kojih jedan nosi karakterističnu krunu oblikovanu vjerojatno po uzoru na krunu tadašnjih vladara iz kuće Trpimirovića; Arheološki ostatci na Sustipanu – rezultati istraživanja provedenih 1994. godine
Nadalje, zapadno od prvostolnice je nekadašnja krstionica Sv. Ivana u kojoj još od srednjega vijeka stoji krsni zdenac s reljefom na kojem se ističe prikaz vladarskog lika sa starohrvatskom krunom. Neki u njemu prepoznaju Tomislava, drugi Petra Krešimira, a treći Zvonimira. No, u Zvonimirovo doba obližnji samostan Sv. Stjepana na poluotoku Sustipanu gotovo je dva desetljeća doista bio dom budućeg kralja Stjepana II. (1089.-1090.), zadnjeg Trpimirovića nakon kojega se – nakon prijestolnih borbi – na tronu učvrstila nova dinastija ugarskih Arpadovića!
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
