Na kraju lipnja bilo je blokirano 9,87 posto radno sposobnog stanovništva glavnog grada Hrvatske.
Najviše blokiranih u Zagrebu
U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je blokirano 23.149 građana s dugom većim od 1,4 milijarde kuna, pri čemu je udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva iznosio 7,6 posto.
U Zagrebačkoj županiji zadnjeg dana lipnja blokadu računa imalo je 20.409 građana, s dugom većim od 1,65 milijardi kuna, što čini 9,5-postotni udjel u broju radno sposobnog stanovništva.
Najmanje blokiranih, njih 2.399, imala je Ličko-senjska županija. Njihov dug iznosio je 120,1 milijun kuna, a njihov udio u radno sposobnom stanovništvu županije je 7,63 posto.
U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Sisačko-moslavačkoj županiji, 7,40 posto i Koprivničko-križevačkoj, 6,88 posto, a te su dvije županije na vrhu i prema kriteriju broja blokiranih u odnosu na radno sposobno stanovništvo – Sisačko-moslavačka 11,22 posto, a Koprivničko-križevačka 10,34 posto.
Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Sisak predvode listu od 25 gradova
Nadalje, Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Sisak predvode listu od 25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana. U Zagrebu ih je bilo 53.045, u Splitu 9.414, u Rijeci 8.207, u Osijeku 6.556, a u Sisku 4.134.
Na dnu te liste su Križevci s 1.643 blokiranih, Đakovo s 1.625 blokiranih i Kutina s 1.558 blokiranih.
Međutim, prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika izdvajaju se Sisak s 8,65 posto, Čakovec s 8,42 posto, Križevci s 7,78 posto, Petrinja sa 7,66 posto, Bjelovar sa 7,17 posto i Zaprešić sa 7,12 posto blokiranih građana.
Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Velike Gorice, čiji prosječan dug iznosi 168 tisuća kuna. Slijede građani Našica s dugom od 104 tisuće kuna te Poreča s dugom od 101 tisuću kuna.
Novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
Iz Fine podsjećaju da je kao jedna od mjera za rješavanje problema građana s dugotrajno blokiranim računima donesen Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama koji je stupio na snagu 21. srpnja 2018., a u skladu s njime Fina je prestala postupati po osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavanju zakonske uvjete.
Također, prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., automatizmom se prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe, a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci.
Po toj se osnovi djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika, navode iz Fine, a prenosi Index.
