Nema ga tko barem jednom od starijih nije čuo kako je Austro- Ugarska posljednja država koja je na Jadranu ozbiljno ulagala u lučku infrastrukturu.
Gradila je moćna carevina lukobrane, rive, podizala prekrasne kamene kuće na pučinskim škojima iz kojih su svjetioničari nadgledali Jadran, kako onda, tako i danas. Znači, mijenama vremena usprkos, kontinuitet postoji, kao i potreba da se postojeće luke proširuju ili grade nove, jer naše more, s obzirom na rastući turizam, u ljetnim je mjesecima postalo prava modra košnica.
DUGOPOLJE I RAŠĆANE
O tomu zorno svjedoči podatak da je u ovom trenutku najveća čarterska flota na svijetu usidrena u Splitu! Treba li dodatno objašnjavati gdje se kriju naši najveći gospodarski potencijali, kad su svi ostali prepoznali Jadran kao more kao stvoreno za nautičare, i kad sve analize pokazuju da će broj plovila kontinuirano rasti, a usporedo s tim i prihodi od turizma. No, za sve to je generalno potrebno izgraditi novu prometnu infrastrukturu i obnoviti postojeću, što je veliki izazov.
U trenutku kad je Hrvatska postala dio EU-a, kao da je opet došlo vrijeme da se europskim novcem “pozlati” Jadran, da ga se pripremi za vrijeme koje dolazi. Riječ je o projektima za koje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, svake godine osigurava sredstva namijenjena za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture.
I nisu tu samo u pitanju luke, već i ceste, ali i željezničke pruge za koje svi znamo da su u lošem stanju pa vape za temeljitom obnovom. No, od nečega treba krenuti. Projekt povezivanja splitske gradske luke željeznicom s kolodvorom u Kopilici nametnuo se kao prioritet. Dalje bi se grad povezao sa svojom zrakoplovnom lukom u Kaštelima, što se planira provesti u tri faze. Nakon uređenja privremenog autobusnog kolodvora u Kopilici, izgradila bi se nova željeznička stajališta: Dujmovača, Solin Širine, Sveti Kajo, Split – Hrvatske bratske zajednice i Rudine. U posljednjoj bi se fazi projekta rekonstruirao Kolodvor Predgrađe (Kopilica), Kolodvor Split (Istočna obala) te izgradila nova željeznička pruga do Zračne luke Split ili grada Trogira.
I javna poduzeća, poput HAC-a, radovima koje provode ili ih planiraju provesti, poboljšavaju postojeće cestovne pravce. Na Dalmatini, u Dugopolju, već je napravljen veliki dio posla oko proširenja ulaza s autoceste prema naplatnim kućicama gdje su u špici sezone do sada bile najveće gužve. Radovi su dovršeni u srpnju 2019. pa se već prošlog ljeta doskočilo gužvama pri silasku s autoceste prema Splitu.
Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, na autocesti A1 predviđena je izgradnja čvora Rašćane. U tijeku su izmjene i dopune Prostornog plana Županije splitsko-dalmatinske u sklopu kojeg su Hrvatske autoceste predložile izmjenu lokacije čvora. Čvorom Rašćane povezala bi se autocesta s jedne strane na državnu cestu DC 62, a onda i Imotski i zapadna Hercegovina preko mreže planiranih prometnica definiranih prostorno-planskom dokumentacijom.
Provedena je javna nabava za izradu projektne dokumentacije, a u tijeku je i odabir izvršitelja u vrijednosti nabave 1.795.000 kuna. Planirani početak javne nabave za radove je prosinac 2020. godine. Procjena troškova izgradnje iznosi 29 milijuna kuna.
NOVI PROJEKTI
Samo ove godine Ministarstvo pomorstva, prometa i veza osiguralo je čak 90,5 milijuna kuna za projekte ulaganja u male luke i pomorsko dobro u općoj upotrebi. I kako stoji u uvodu ovoga teksta, riječ je o investicijama koje podsjećaju na vrijeme kad je “stara Auštrija” prepoznala potencijal obale s više od tisuću otoka, pa gradeći i obnavljajući lučku infrastrukturu, dala domaćem svijetu koliku-toliku nadu u bolji život.
Zato se i ulaganja pod paskom ministra pomorstva, prometa i veza Olega Butkovića i njegova stručnog tima, predstavljaju pod nazivom “renesansa na jadranskoj obali”. Opet bi se, znači, trebalo graditi kao nekada. U sklopu toga velikog projekta do sada je uloženo oko 710 milijuna kuna koja se najvećim dijelom osiguravaju iz EU fondova.
Zamah infrastrukturnih radova u Splitsko-dalmatinskoj županiji, obilježit će nekoliko značajnih projekata koji će promijeniti život nabolje u sredinama u kojima će se ove investicije realizirati. Prvi ugovor takve vrste ministar Butković potpisat će s ravnateljem Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije Domagojem Maroevićem. Radi se o dodjeli sredstava za projekte: “Rekonstrukcija i izgradnja luke Kaštel Stari“, “Uređenje obalnog pojasa luka Marina“ te “Proširenje obale na istočnoj strani luke Postira“. Odreda su to ozbiljni građevinski zahvati o kojima se u tim mjestima već desetljećima govori kao o prioritetnima, a sad će i konačno biti oživotvoreni na dobrobit lokalne zajednice.
U ime Općine Postira, njezin načelnik Siniša Marović sklopit će ugovor s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza o dodjeli sredstava za projekt “Uređenje betonskog sunčališta na istočnoj strani uvale Lovrečina“, a prvi čovjek Podgore – Ante Miličić, ugovor o sredstvima koja se dodjeljuju za sanaciju pomorskog dobra koja su oštećena uslijed nepogoda.
Stanovnike Trpnja obradovat će vijest o rekonstrukciji dijela luke otvorene za javni promet u Trpnju, a Korčulane da se kreće s gradnjom pontonske komunalne luke u uvali Luka – Porto Uš.
Zaplovimo u bolju budućnost.
izvor: slobodnadalmacija.hr
