U posljednjih 25 godina poskoci su na području Splitsko-dalmatinske županije svojim ugrizom, odnosno otrovom, usmrtili četiri osobe.
– Sve su te osobe preminule zbog velikog intenziteta otrovanja ili ugriza, koji je išao izravno u krvnu žilu. Zbog toga je kod tih osoba došlo do toksičnog šoka, odnosno cirkulacijskog kolapsa, zbog čega je nastupila smrt – kazao nam je prof. dr. Boris Lukšić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split.
– Od ovogodišnjih 12 napada poskoka na ljude, najviše ih je bilo u Dalmatinskoj zagori, odnosno u splitskom zaleđu. Evo podataka za šest slučajeva zmijskog napada.
Tako je poskok u tri slučaja ugrizao žene, a u tri slučaja muškarce, i to redom u Dugoplju, Dusini kod Vrgorca, Postinju Donjem (tamo ima najviše ugriza poskoka po glavi stanovnika), Grabu pokraj Trilja, gdje je muškarca od 18 godina poskok ugrizao ispred obiteljske kuće, Srijanima i Sinju.
Najopasnije područje, ovdje kod nas, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, je u kaštelanskom zaleđu, koje nije Bog zna kako naseljeno, pa prema broju stanovnika imamo najviše ugriza poskoka. Inače, još podosta takvih ugriza ima na području između Sinja i Trilja, ali je tamo i naseljenost veća pa je proporcionalno tome broj ugriza manji nego u kaštelanskom zaleđu – istaknuo je prof. dr. Lukšić.
Lutalice
Mnoge je iznenadilo što je poskok dječaka iz Tuzle ugrizao na lokaciji tek jedan metar udaljenoj od mora, u uvali Divna na Pelješcu.
– Pa, ne treba to biti iznenađenje. Zmija je zbog velikih vrućina i suša išla tražiti vodu i taj ju je put naveo na tu pelješku plažu. Prije nekoliko godina imali smo dva slična slučaja u Bolu na Braču, kada je poskok također došao gotovo do mora i ugrizao dvije osobe.
Druga pogodnost za poskoke je činjenica što u Dalmatinskoj zagori gotovo i nema poljoprivrednog stanovništa, pa nitko ne obrađuje poljoprivredna zemljišta koja stoje zapuštena. Dalje, grade se mnoge nove prometnice, remeti se njihov prirodni okoliš pa zmije “lutaju”, odnosno idu nekim drugim putovima. Osim u Dalmatinskoj zagori poskoka ima dosta i na Braču, odnosno Hvaru, iznio nam je prof. dr. Lukšić.
Poskok, koji je najotrovnija i najveća zmija ljutica u Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji, može narasti do jednog metra u duljinu, a na Velebitu su pronađeni primjerci dulji od metra.
– Poskok na sjeveru dopire gotovo do Drave, ali najčešće obitava u Dalmaciji, jer mu pogoduje suh i krševit teren, gdje se radije nastanjuje nego u ravničarskim krajevima. Nalazimo ga na planinama do 2500 metara visine, a ima više od 200 imena. Nazivaju ga brzoskokom, crnokrugom, kamenjarkom, ljuticom… – zaključio je prof. dr. Boris Lukšić.
IZVOR: slobodnadalmacija.hr
