Iako je potpisan natječaj za izvođenje građevinskih radova na Centru za gospodarenje otpadom Lećevica, sama gradnja centra započeti će tek krajem iduće godine. Naime gradnja Centra odvijat će se u čak 14 faza, ali sve se započinje prvo gradnjom komunalne infrastrukture, kanalizacije, vodovoda, ceste i postavljanje telefonije.
“Na natječaju koji traje do 25. rujna odabrati će se izvođač radova na Centru. Dokumentacija je završena, a procijenjena vrijednost radova je oko 44 milijuna eura”, kaže upraviteljica Regionalnog centra čistog okoliša Vlatka Lucijanić-Justić.
Izvođač radova biti će zadužen i za izradu glavnog projekta. Infrastruktura će se započeti graditi prije samog Centra i ona je u nadležnosti županije i države i sve mora biti završeno rije početka građenja. Radovi na Centru će u idealnim uvjetima započeti krajem iduće godine ili početkom 2021.
„Kroz projekt imamo osigurana sredstva za dio otkupa, a dio će financirati Županija. Predugovori s tim vlasnicima su sklopljeni prije 10 godina i to ih je ugovorila Općina Lećevica, koja nije imala veze s nama, međutim, mi iz ovih sredstava možemo platiti samo one površine koje su u sklopu projekta. Sad raščišćavamo te odnose, utvrđujemo vlasnike tih parcela, kako bismo s njima mogli sklopiti ugovore. Radi se o postupku koji traje, ali sve ide nekim očekivanim tijekom. Naravno nećemo čekati da svih 14 glavnih projekta i građevinskih dozvola bude ishođeno, da bi se započela gradnja.“
Do samog početka gradnje mora biti osigurana pristupna prometnica, za što su zadužene Županijske ceste. Sve su građevinske dozvole ishođene, a radi se o prometnici dugoj 14 kilometara koji će se graditi u segmentima.
„Radovi na samoj pristupnoj prometnici dužine 60 metara trebali bi započeti uskoro, a ona povezuje Centar sa glavnom prometnicom.“
U sklopu Centra u Lečevici izgraditi će se i šest pretovarnih stanica, tri na otocima, Hvaru, Braču i Visu i tri na kopnu na prostoru Mojanke , Zagvozd i Karepovac. Pretovarne stanice moraju biti sagrađene do početka rada Centra koji bi trebao biti u funkciji 2023 godine.
„Upravo su pretovarne stanice ulaz u naš Centar, otpad će se prikupljati komunalnim vozilima, neće se odlagati na odlagalištima, već će se odvoziti u pretovarnu stanicu, a onda će se za otoke preko mora dovesti do Centra. Sada se projektiraju glavni projekti i tu je situacija povoljnija jer su to puno jednostavnije građevine, a do kraja godine bi se trebale ishoditi građevinske dozvole. Paralelno je u izradi natječajna dokumentacija za nabavu izvođača radova, a natječaj bi trebao biti objavljen početkom iduće godine. Nakon toga sredinom godine bi trebali imati sve ugovoreno i krenuti s gradnjom u drugoj polovici slijedeće godine.“
Sve lokacije pretovarnih stanica su izvan naseljenih područja, te ne bi trebalo predstavljati problem stanovnicima iako će biti neugodnih mirisa, ali ne u velikoj količini jer je proces dosta brz, kaže Vlatka Lucijanić-Justić, ali i dodaje kako će se sve raditi po propisima. Samu infrastrukturu oko pretovarnih stanica trebale bi osigurati lokalne zajednice.
Lečevica ipak neće biti rješenje za probleme otpada ni Splita ni drugih lokalnih zajednica ako se otpad ne bude razvrstavao. Brojke koje govore da će se u Splitu do kraja godine razvrstavati tek 6 posto od nužnih 50 posto otpada su poražavajuće.
„Na lokalnim zajednicama je obaveza uvođenja odvojenog sakupljanja otpada, a do dan danas se to ne provode. Nije važno da sustav gospodarenja bude jeftin, već da zadovoljava potrebe. Držanje minimalne cijene ne znači imati sustav, a toga nemamo na lokalnoj razini. Rezultat toga biti će to da kada mi otvorimo Centar, dolaziti će veća količina otpada od onoga što je predviđeno Planom gospodarenja otpadom. Tek tada će svi biti svjesni što znači kada se otpad ne odvaja na kućnom pragu, jer će odlaganje otpada biti skuplje.“
Naime na lokalnoj razini trebalo bi biti odvojeno 60 posto otpada, plus 40 posto biootpada, pa bi puno manja količina otpada zapravo trebala dolaziti u Lečevicu. Otpad će se prevoziti preko vage i tada će biti očito koliko će dolaziti, a koliko je predviđeno, jer taj otpad treba platiti onaj koji ga je proizveo.
„Tada će se tek svi započeti pitati moramo li platiti toliko, a mi nismo krivi za cijenu koju plaćaju građani, već njihove lokalne zajednice koje su zadužene da stvore uvijete da se otpad odvaja na mjestu nastanka“, upozorava Vlatka Lucijanić-Justić.
Grad Split za sada je pokazao poražavajuće rezultat u odvajanju otpada. Oni za 2018. iznose 2,39% od 33,4% koji su bili predviđeni Planom gospodarenja otpadom. S obzirom na takav rezultat teško da ćemo do kraja 2020. postići 50% odvojenog otpada koliko je predviđeno EU obavezama koje je preuzela RH. Ujedno od planiranih 7 reciklažnih dvorišta u 2018. grad Split na kraju 2019. ima samo jedno, od planiranih 360 zelenih otoka imamo 128, a za utvrđivanje lokaciji kompostane i reciklažnog dvorišta građevinskog otpada postoje ugovori, čije se izvršenje nedavno aneksom produžilo.
izvor: splitskidnevnik.rtl.hr
