Lani se u ovo doba na prste jedne ruke moglo nabrojiti one rijetke djelatnosti u kojima prosječne plaće nisu makar malo porasle u ožujku u odnosu na veljaču, a ove godine, pogađate već, u mnogim je djelatnostima isplaćeno manje kuna nego mjesec dana prije.
Korona je i tu uzela danak, pa su prosječne plaće u zemlji u ožujku bile za 76 kuna tanje od onih isplaćenih u veljači, u kojoj je bilo dva dana manje radnih sati, te su kliznule na 6713 kuna. No, taj je prosjek još i dobar zna li se da polovina zaposlenih prima prosječne plaće koje nisu više od 5656 kuna, koliko iznosi medijalna plaća u ožujku. Treba li kazati da je i ta medijalna plaća manja za 49 kuna od one u veljači?
POSLODAVCI POŽURILI SMANJIVATI
Prema novim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak na godišnjoj je razini realno viša za 0,8 posto, dok je u odnosu na veljaču za 1,3 posto niža. Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ožujak isplaćena je u zračnom prijevozu i teži 11.331 kunu, a najniža, od 4166 kuna, isplaćena je u ugostiteljstvu.
Najveći pad prosjeka jedne plaće je s 15.413 kuna u veljači na 8018 kuna u ožujku, što je smanjenje od 7395 kuna, a bilježi se u duhanskoj industriji. U duhanskoj su industriji inače plaće bliže ovoj manjoj svoti iz ožujka, a taj prosjek u veljači odskače od njih, no statistika ne objašnjava zbog čega je to tako.
Cijela prerađivačka industrija bilježi pad prosječne plaće u ožujku u odnosu na veljaču od 200 kuna te je prosječna isplata iznosila 6138 kuna. Plaće u djelatnostima smještaja, pripreme i usluživanja hrane kliznule su za 405 kuna, na 5120 kuna, trgovcima su plaće pale za 138 kuna, na prosječnih 5991 kunu, za 300 kuna manje prosječne plaće primili su zaposleni u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, koji su u ožujku uprihodili po 7338 kuna, zaposleni u obrazovanju primili su 160 kuna manje i prosječno su primili po 7199 kuna plaće, 64 kune manje u prosjeku dobili su zaposleni u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, čiji je prosjek u ožujku iznosio 7910 kuna…
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, manje prosječne plaće u ožujku objašnjava utjecajem korona-krize i kaže da će se tek na isplatama u travnju vidjeti utjecaj smanjene gospodarske aktivnosti…
– Dio poslodavaca je i prije zaključavanja gospodarstva krenuo smanjivati poslovne aktivnosti očekujući što će se dogoditi. Već je početkom ožujka dolazilo do otpuštanja i rezova, dio ljudi bio je kod kuće, neki zaposleni izgubili su cijeli niz dodataka koji su sastavni dio plaća, neki nisu radili smjene… Sve se to odrazilo na ove isplate u ožujku.
Osim toga, država je dala po 3250 kuna po zaposlenom za isplate za ožujak te je dio poslodavaca isplatio plaće samo do tog iznosa, a ne one plaće koje su ugovorene. Neki su pritisnuli radnike da potpišu nove ugovore o radu upravo na 3250 kuna – kaže Sever.
KOME SU RASLE?
Jednostavnije je nabrojiti djelatnosti u kojima su plaće u ožujku rasle, jer ih je mnogo manje. Statistika kompletnu ekonomiju zemlje dijeli u 19 područja, u koja je raspoređeno 96 djelatnosti. Od tih 19 gospodarskih područja, u njih šest prosječne su plaće porasle u ožujku.
U financijskoj industriji prosječna je plaća porasla u ožujku za 1043 kune, na 10.096 kuna, koliko su primili zaposleni u bankama, osiguranju, reosiguranju, mirovinskim fondovima i pomoćnim djelatnostima, s tim da obvezno socijalno osiguranje nije u ovoj grupi.
U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji u ožujku su prosječne bušte podebljane za 602 kune, na 8875 kuna, u poslovanju nekretninama isplaćeno je 6276 kuna, 164 kune više nego u veljači, za 146 kuna, na 5814 kuna, porasle su plaće poljoprivrednicima, šumarima i ribarima, u prijevozu i skladištenju isplaćeno je 6547 kuna, 95 kuna više nego u veljači, a u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda i gospodarenju otpadom prosječne su plaće porasle za 53 kune, na 6131 kunu. •
izvor: slobodnadalmacija.hr
