Demografska katastrofa: U deset godina Split je ostao bez čak 40 razreda u osnovnim školama, porazni podatci i u svim većim gradovima u županiji

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +
Brojni prvašići jedva su dočekali školsko zvono, prvo u novoj nastavnoj godini. Iako je godina pod pečatom koronavirusa, rijetko se kada može istinski opisati kakvi to sve osjećaji idu s prvim koracima u ogromnu školsku zgradu, među hladne zidove koji s početkom rujna postanu mjesto dječje radosti i razigranosti
Ipak, školsko zvono u brojnim ruralnim krajevima nema za koga zvoniti. I slika je to koja se ponavlja iz godine u godinu. Demografska katastrofa očituje se na svakom koraku. Crni niz brojki dodatno pojačava osjećaj bespomoćnosti, osjećaj kao da nikako dođe to ‘bolje sutra’.
Čak ni osuvremenjivanje škola, činjenica da brojne županije i mjesta financiraju udžbenike i radne bilježnice, prijevoz i prehranu ne mijenja vrlo loše podatke koji sve više poprimaju epitet poražavajućih.
U splitskim osnovnim školama, u posljednjih deset godina, ‘nestalo je’ više od 40 razreda (Op.a. uzmemo li kako jedan prosječni razred broji 30 učenika). U spomenutom razdoblju upisano je čak 1.247 učenika manje. 
Dvostruko je gori period od 2000. godine, a razloga za sreću, u posljednjem desetljeću, nema ni u srednjim školama u kojima je upisano gotovo 2 tisuće osmaša manje.
Crne trendove Splita prate i gradovi u okolici. Sinj je u deset godina izgubio čak 17 razrednih odjeljenja, a sinjske osnovne škole upisale 494 prvašića manje. Imotski ima crni niz od 200 prvaša manje, Kaštela od 275. 
Trogir je u desetljeću za nama izgubio čak 255 nove djece u školskim ustanovama, a katastrofu, barem u ogromnim razmjerima, ne bilježi Omiš kojemu je manjak prvašića u dvoznamenkastoj vrijednosti – 93.
Demografska problematika je i krimen sutrašnjice. Čekaju nas još teža vremena, tvrde brojni stručnjaci. Štoviše, dok se neki još muče s objektivnim istinama iz prošlosti, pokraj nas prolazi zahvat u kojem ‘pacijent umire bez da mu možemo pomoći’. Tako nekako izgleda obrazovno odumiranje Hrvatske. 
Puls se još jedino osjeti kod srednjoškolaca u Kaštelima kojih je, za razliku od svih gore spomenutih gradova u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u desetljeću 19 više.
izvor: dalmacijanews.hr

Share.

Leave A Reply

%d bloggers like this: