Demografska katastrofa: U deset godina Split je ostao bez čak 40 razreda u osnovnim školama, porazni podatci i u svim većim gradovima u županiji

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +
Brojni prvašići jedva su dočekali školsko zvono, prvo u novoj nastavnoj godini. Iako je godina pod pečatom koronavirusa, rijetko se kada može istinski opisati kakvi to sve osjećaji idu s prvim koracima u ogromnu školsku zgradu, među hladne zidove koji s početkom rujna postanu mjesto dječje radosti i razigranosti
Ipak, školsko zvono u brojnim ruralnim krajevima nema za koga zvoniti. I slika je to koja se ponavlja iz godine u godinu. Demografska katastrofa očituje se na svakom koraku. Crni niz brojki dodatno pojačava osjećaj bespomoćnosti, osjećaj kao da nikako dođe to ‘bolje sutra’.
Čak ni osuvremenjivanje škola, činjenica da brojne županije i mjesta financiraju udžbenike i radne bilježnice, prijevoz i prehranu ne mijenja vrlo loše podatke koji sve više poprimaju epitet poražavajućih.
U splitskim osnovnim školama, u posljednjih deset godina, ‘nestalo je’ više od 40 razreda (Op.a. uzmemo li kako jedan prosječni razred broji 30 učenika). U spomenutom razdoblju upisano je čak 1.247 učenika manje. 
Dvostruko je gori period od 2000. godine, a razloga za sreću, u posljednjem desetljeću, nema ni u srednjim školama u kojima je upisano gotovo 2 tisuće osmaša manje.
Crne trendove Splita prate i gradovi u okolici. Sinj je u deset godina izgubio čak 17 razrednih odjeljenja, a sinjske osnovne škole upisale 494 prvašića manje. Imotski ima crni niz od 200 prvaša manje, Kaštela od 275. 
Trogir je u desetljeću za nama izgubio čak 255 nove djece u školskim ustanovama, a katastrofu, barem u ogromnim razmjerima, ne bilježi Omiš kojemu je manjak prvašića u dvoznamenkastoj vrijednosti – 93.
Demografska problematika je i krimen sutrašnjice. Čekaju nas još teža vremena, tvrde brojni stručnjaci. Štoviše, dok se neki još muče s objektivnim istinama iz prošlosti, pokraj nas prolazi zahvat u kojem ‘pacijent umire bez da mu možemo pomoći’. Tako nekako izgleda obrazovno odumiranje Hrvatske. 
Puls se još jedino osjeti kod srednjoškolaca u Kaštelima kojih je, za razliku od svih gore spomenutih gradova u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u desetljeću 19 više.
izvor: dalmacijanews.hr

Share.

Leave A Reply

Portal Splita
Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.