Prema najnovijoj analizi Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC), turizam u posljednjih pet godina zapošljava jednog od deset radnika u cijelom svijetu i stvara jedno od pet radnih mjesta.
U Hrvatskoj ovaj sektor također izravno zapošljava jednog od deset radnika, a izravno i neizravno zapošljava čak 23 posto svih radnika u Hrvatskoj. Konkretno, turizam u Hrvatskoj generira ukupno 320 tisuća radnih mjesta, od kojih 137 tisuća izravno u sektoru, a preostalih 182 tisuće u djelatnostima povezanima s turizmom, čime potvrđuje svoju ulogu značajnog pokretača gospodarskog rasta i investiranja, kao i činjenicama da izravno generira 11,4 posto našeg ukupnog BDP-a te stvara 11 posto ukupnih investicija u Hrvatskoj.
Međutim, gradske vlasti u Splitu ne rade na omogućavanju stvaranja novih radnih mjesta, nego čak i ugrožavaju ona u ugostiteljstvu. Udruženje ugostitelja Split upozorava na činjenicu da je Plan korištenja površina javnih namjena unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline grada Splita izrađen bez uvažavanja ekonomskih, gospodarskih, socijalnih i pravnih činjenica. Ukidaju se mnoga postojeća prava zakupaca, ograničavaju buduća te se krše i neka od Ustavom, kao i zakonom, zajamčenih prava. Primjerice, ukoliko se visina zakupnine utvrđene Pravilnikom izmjeni tijekom trajanja ugovora o zakupu, izmjene se primjenjuju na sve zaključene ugovore neovisno na koji vremenski rok su sklopljeni, a zakupnik je dužan sklopiti dodatak ugovoru. Također, zakupljena površina terase može se smanjiti i za vrijeme ugovornog odnosa, ako nadležno upravno tijelo Grada donese takvu odluku.
Takva pravna nesigurnost dovest će do ukidanja štekata i ukidanja radnih mjesta, moguće i do zatvaranja cijelih ugostiteljskih objekata. Oko 5.000 Splićana svoj kruh sada zarađuju radeći u ugostiteljstvu, a upravo njima gradske vlasti ograničavaju rad i dovode u pitanje egzistenciju, iako im i oni plaćaju poreze i razna davanja. Svjedoci smo loše demografske slike u Hrvatskoj, a ovakvim djelovanjem dodatno se pogoršava takvo stanje i ljude tjera da posao potraže u ugostiteljstvu drugih država.
Splitski ugostitelji trebali su sudjelovati u kreiranju politike razvoja grada, kao što to čine poduzetnici u drugim, razvijenijim zemljama, budući da imaju znanje i iskustvo kako neke promjene mogu djelovati na njihovo poslovanje, a kako na stanovništvo i turiste. Konzervatorske smjernice ne mogu biti isključivi temelj kreiranja propisa, posebno ne na mjestima gdje se ugostiteljski objekti zakonito nalaze desetljećima. Usprkos tome što je ugostiteljstvo važan promotor turizma i čimbenik splitske svakodnevice, usprkos tome što se velik broj ugostitelja zbog zadržavanja radnika trudi imati vrata otvorena 9 ili 10 mjeseci godišnje, njihove planove gradska vlast godinama uzurpira nelogičnim i nepravednim odlukama. Dok se globalno već stvaraju planovi za 2030. godinu, kako u turizmu, tako i u razvoju gradova, ugostitelji u Splitu ne znaju hoće li poslovati ni iduće sezone. Potrebno je više obazrivosti na stvarni život u gradu, na obaveze koje ima svaki poslodavac, a pogotovo oni koji su u objekte uložili pomoću kredita, jer ovako se gradska vlast čini posve nesvjesna svakodnevice i problema onih koji su odlučili ostati ovdje, zaključuju u Udruženju.
