Jedini spas za Marjan je što brže i masovnije uklanjanje oboljelih borova

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +
Kod prve dijagnoze potkornjaka na Marjanu prije godinu i po dana trebalo je već tada započeti s uklanjanjem prvih oboljelih borova
Svaki osušeni bor ima svoj razlog sušenja i treba ga što prije ukloniti bez obzira na postavljenu dijagnozu (starost, klima, inficiranost potkornjakom itd.) jer on kao takav ne samo da šumi više ne koristi nego indirektno šteti jer služi kao hranidbena podloga potkornjacima, u slučaju požara brže i jače gori, suhe grane kod vjetra lakše otpadaju i time otežavaju prohodnost  i povećavaju opasnost od požara, a i estetski ne djeluje posjetiteljima ugodno. 

Stoga se iz navedenih razloga nije smjelo gubiti vrijeme da bi se započelo u uklanjanju osušenih borova. U svakoj šumi ima starih borova koji su skloni sušenju i  njih treba odmah ukloniti.
Poznato je da je 70% šume na Marjanu neprohodno i da je šumarskim djelatnicima  relativno teško doprijeti do osušenog bora da bi ga ispilali. 

Volonterska akcija prije 4 godine je pokazala koliko komunalnog i biološkog otpada ima akumuliranog u park-šumi Marjan ako se redovito ne čisti i ne uređuje. 

Stoga je i u ovoj akciji spašavanja Marjana važno sudjelovanje velikog broja djelatnika JU Marjan kao i dobro organiziranih volontera jer samo oni mogu izvući ne samo ispilana stabla već i brojnu granjevinu do najbližih postojećih puteva.

Neki spominju uporabu konja za vuču debala što je praktički nemoguće na krševitom terenu kao što je poluotok Marjana jer bi konji na takvom terenu vrlo brzo slomili nogu, a zna se što to znači za konja. Bilo bi brže i jednostavnije kad bi se između dva bora ili zabijena stupa privezala žica i pomoću kolotura ili vitla spuštali ispilani djelovi debla do puta. Inžinjeri šumarstva trebaju davati upute u kojoj količini se može krčiti podstojna sastojina da bi se olakšao pristup oboljelim borovima.

 Vatrogasci i HGSS a po mogućnosti i vojska su pretpostavljamo voljni pomoći u krčenju i pilanju suhih borova jer u tome imaju iskustva. Organizacija odvoza treba biti učinkovita zbog očekivane  velike količine bio materijala. 

Važno je što intezivnije nastaviti pilanje borova uz Tartaljino šetalište gdje su borovi lakše vidljivi i dostupni za pilanje i prenašanje do vozila za odvoz. Isto tako koristiti i ostale postojeće puteve u šumi koji olakšavaju pristup oboljelim borovima.

Za nevidljive i slabo prohodne dijelove šume mogu se upotrebiti čak i dronovi za lakše uočavanje lokacije osušenih borova kako bi se lakše odredio smjer krčenja šume da bi se što prije došlo do bora kojeg treba ispilati.

Uz stručnjake za šumu i operativce za krčenje i pilanje borova najveću ulogu će imati volonteri koji fizički trebaju iznijeti iz šume sav ispilani i ostali bio materijal što je zbog velikih količina vrlo zahtijevni posao. Oni moraju imati prikladnu odjeću i obuću te dobre rukavice i kapu na glavu. 

Bilo bi poželjno da vatrogasci i hitna pomoć budu dostupni i u blizini. Nakon uklanjanja bolesnih stabala treba izraditi plan vrste i količine sadnica. Za sve to je potrebna cijela vojska volontera. Postoji spisak onih volontera koji su sudjelovali u projektu „Čist i uređen Marjan“ u 2014 g. (udruge, sportski klubovi, srednje škole, fakulteti, pojedinci iz 24 katoličke župe, članovi političkih stranaka, sva društva koja nose u svojem nazivu ime Marjan itd.). Svi navedeni radovi bi se trebali obavljati svaki dan ovisno o vremenskim uvjetima, a volonteri bi se prijavljivali i dolazili prema svojem slobodnom vremenu. JU Marjan treba osigurati rukavice za rad i eventualno drugu opremu prema potrebi. 

Na  fotografijama su dva potkornjaka uhvaćena na inficiranom osušenom boru na Marjanu kojem je kora u donjem i srednjem dijelu nabrekla pa su brojni potkornjaci i oku vidljivi i lako dohvatljivi.

Share.

Leave A Reply