Pad vrijednosti fiskaliziranih računa u veljači, u odnosu na prošlu godinu, kako doznajemo od Županijske komore Split HGK, očekivano je najviše prisutan u turizmu i ugostiteljstvu, kojima je uz bok, u ovom negativnom trendu stalo i poslovanja nekretninama.
Odgovor na pitanje kako se kriza uvjetovana pandemijom odrazila na ovaj sektor, te koji su njeni učinci na cijene kvadrata u Splitu potražili smo kod trgovaca nekretninama.
– Već smo u prvim tjednima, čim se COVID pojavio, u našem poslovanju osjetili značajan pad, jer su neki od klijenata koji su već dali ponudu odustali od kupnje nekretnine, što zbog vlastitog straha od ishoda situacije koja nas je zadesila, a što zbog reakcije banaka koje su mahom odustale od kreditiranja zaposlenih u turističkom sektoru.
Banke su svojim politikama bitno utjecale na daljinji razvoj, jer su nadalje bitno postrožile uvijete kreditiranja – govori nam Aida Pocrnja, voditeljica ureda i prodaje u agenciji ˝Remax-City˝, navodeći kako pad prometa vezan za turizam prati i raniji pad ponude stanova vezan ze preizgrađenost Splita i postojeći GUP, koji su mlade obitelji potakli da se presele u Solin, Strožanac, Podstranu…
Kako navodi, u ljetnim mjesecima prošle godine zabilježene je blagi rast u prodaji nekretnina uz more, mahom od strane državljana iz Hrvatske i BiH, koji su, nakon radnog vijeka u inozemstvu ovdje potražili svoj drugi dom, zahvaljujući plasmanu nekretnina na europsko tržište. A trgovalo se, kako doznajemo i slijedom najave APN-a od rujna na dalje, no veljača je, ističe naša sugovornica, po običaju tiha.
Među popularnijim kvartovima, kada je u pitanju kupovina nekretnine ističe se, kaže, Žnjan i to predio uz šetnicu, gdje se cijena novogradnje kreće između 3.200 i 3.500 eura za prostorni metar, a slijede ga Split 3, Trstenik i Blatine, s cijenom od 2.500 do 3.000 eura za kvadrat stambenog prostora.
Plokite, Kocunar i Ravne Njive nešto su povoljnije s cijenom od 2.000 eura po kvadratu, dok su naselja u užem prstenu centra, kao što su Spinut, Skalice i Lovret zadržale cijenu od 2.500 do 2.800 eura po kvadratu. Od početka krize najmanje je prometa ostvareno u Gradu i Varošu, gdje se, kako navodi Pocrnja, nekretnine uglavnom kupuju za turističku namjenu, te na Mejama, koje su, kaže, precijenjene.
PRECIJENJENE MEJE
– Na Mejama najbolje prolazi neki luksuzni najam pa se cijena lijepog trosobnog stana tamo penje od 1.000, do čak 2.000 eura mjesečno, dok su u ostatku grada cijene stanova za najam u pravilu pale, i to do 10 posto. Kako se mnogi stanovi uređeni za turistički najam prošlog ljeta nisu ostvarili planirani prihod, ljudi su se odlučili za dugoročni najam, i taj će se trend, po svemu sudeći zadržati – ističe Aida Pocrnja, voditeljica ureda i prodaje u agenciji ˝Remax˝.
Nešto drugačije iskustvo zabilježili su u agenciji Trgostan, gdje kažu da je tržište poprilično živo. Prodaja se, kako nam kazuje direktor Špiro Trgo, nakon ljeta vratila na razinu prije krize, osim u području stare gradske jezgre, gdje bilježe znatan pad interesa. Cijena kvadrata u širem centru grada kreće se, kako navodi, oko 3.000 eura po metru, a kako se taj prsten šiti, tako ona pada, pa i do 2.500 eura.
Da interesa ima tvrdi i Siniša Dumičić, direktor agencije ˝Ženska pravda˝, navodeći kako male kamate na štednju u bankama klijente s ušteđevinom upućuju u vid štednje kroz posjedovanje nekretnine.
– Do nedavno je to bila interesantna investicija za turizam, a sada je dobro utočište novaca, jer ljudi osjećaju da je sigurnije od banaka- kazuje nam Dumičić, ističući kako je priljev interesa, krizi unatoč zadovoljavajuć u odnosu na ponudu stanova, koja je ograničena GUP-om i sporim izdavanjem građevinskih dozvola.
Prema njegovim riječima izgradnja Kampusa potakla je stanogradnju i prodaju stanova u Splitu, pa su tako traženi veći stanovi na boljim pozicijama, kao i manji na širem području grada.
izvor: slobodnadalmacija.hr