Što je zajedničko Dračevcu i Špinutu? Zašto se Sirobuja tako zove, a stariji ljudi uporno govore Mrtojak umjesto Mertojak?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Na tragu zanimljivosti koje je u nedavnom razgovoru o očuvanju vrijedne vegetacije na gradskim zidinama istaknuo krajobrazni arhitekt Igor Belamarić, skrenuvši nam pažnju na biljno podrijetlo imena nekih splitskih kvartova, za širu smo se priču o toponimima grada pod Marjanom, a posebno vezanima uz fitonime, obratili arhitektu Edi Šegviću.

Ovaj poznavatelj i ljubitelj rodnog Splita dobar je dio svojih interesa posvetio upravo izučavanju povijesti grada, a za nazive pojedinih njegovih dijelova, kao što su kvartovi, trgovi, ulice, te prirodne datosti terena poput uvala i uzvisina, kaže da su “povijest grada, dio memorije građanina koju treba čuvati, a ne mijenjati”.

– Kao što se svaki čovjek s vremenom identificira sa svojim imenom ili prezimenom koje je dobio rođenjem, tako se i svako mjesto, grad, kvart, ulica poistovjećuju s nazivom koji su mu ljudi jednom dali. I čovjek će se, tako, često poistovjeti s nazivom “svoga” grada, “svoga” kvarta, “svoje” ulice – pa s ponosom govoriti – ja san Splićanin, oni je Getanin, ono su Varošani, Lučani. Volimo s ponosom reći – ja san se rodija u Žrnovničku ulicu, to je ulica moga ditinjstva – objašnjava naš sugovornik, ističući kako stoga, kada politika promijeni naziv “njegove” ulice, čovjek to doživi osobno, kao da mu je netko “ukrao” dio osobnog identiteta.

Zapisana povijest našega grada svjedoči, kaže, kako se najveći broj ulica s vremenom mijenjao, kako su “nepoćudnim” ulicama i trgovima aktualne vlasti davale “svoja” imena, a u skladu s trenutačnom državnom ideologijom.

Kako navodi, još je 1913. godine Općinsko upraviteljstvo izdalo Splitski kažiput, u kojem su nabrojeni svi splitski toponimi, s dobrodošlim objašnjenjima pojedinih naziva. No, već su 1941. godine, nakon okupacije Splita, Talijani brzo izdali “svoj” – Popis novih naziva ulica (Elenco dei nuovi nomi delle vie Spalato), kojim su htjeli potvrditi pripadnost Splita matici Italiji.

– Svim su ulicama dali “svoje nazive” pa je Šegvića ulica na Lučac postala – Via Giuseppe Sabalich, a Žrnovnička postala Via Francesco Ferruzzi. Naravno, takvi nazivi “umiru” s moćnicima koji su ih “krstili”, pa kada je, nakon Drugog svjetskog rata, Split pripao Jugoslaviji, nova je vlast “vratila” stare nazive, s tim da su “oborite” važne i glavne prometnice, a posebno trgove, imenovali prema aktualnim političkim kriterijima, pa su ulice nazivane prema važnim vođama, ratnim saveznicima, događajima, brigadama i narodnim herojima – navodi Šegvić, pa dodaje kako je i nova vlast, nakon Domovinskog rata i osamostaljenja Hrvatske države, učinila to isto, ali prema “svojim” kriterijima, značajnim ulicama, uređenim obalama i trgovima dajući nove “prikladne” nazive, za “vječnost”.

ŽILAVI KO NAROD

Međutim, kako ističe, u puku često žilavo žive “narodni” nazivi, pa Riva ostaje Riva, Pjaca – Pjaca, Prokurative – Prokurative, a Pazar – Pazar, bez obzira na “službene” nazive. Srećom, nazivi gradskih četvrti najčešće, kaže, ostaju isti, te ne dobivaju svečana i “poćudna” imena, što je važno, jer najčešće baš ti nazivi svjedoče o prirodnim datostima tih terena, po kojima su i dobili svoje nazive.

Radunica je ime dobila po izvoru voda, riječ je još ilirskog podrijetla, a tu su i kvartovi kao Ravne njive, Pod kosom, Brda, Vidilica, Smrdečac (vrsta kamena), Blatine, Lokve, Kila, Kamen, Visoka, Škrape, Dragovode, Meje… Često i nazivi ulica čuvaju spomen grada na prirodne karakteristike: Na tupini, Solurat (slani rt izložen djelovanju mora), Tomića stine, Kamenita ulica, Bregovita ulica, Težački put, Put bunara (Kamen).

Sačuvani nazivi gradskih četvrti, koji čuvaju spomen na biljni svijet nastali osnovom biljnog svijeta ovog podneblja (fitonimija), također su dio memorije Splita, ističe.

– Mnogi su nazivi splitskih predjela ipak uspjeli sačuvati spomen na prirodu na terenu na kojem je nastao naš grad. Neki od njih su: Smokovik i Trstenik, čije imena su jasna, zatim Firule – nazvane po koromaču, Špinut po drači, Lovret po lovoru, Mrtojak – Mertojak po mrti ili mirti, kao i Dračevac koji je također ime dobio po drači. Tu je i Sirobuja nazvana po majčinoj dušici i Pujanke gdje je nekad sađena loza iz Pulje u Italiji, te Orišac nazvan po orahu – objašnjava ovaj znalac.

Ističe zatim i kako su i neke ulice, istina rijetke, sačuvale svoje nazive proizišle iz autohtonog biljnog svijeta, pa nabraja: Put borika na Šinama, zatim Ulica masline, Ulica rašeljke, Vinogradska u kotaru Žnjan-Pazdigrad, Put Orišca…

– Moram priznati da guštam kada u Slatinama na Čiovu, koje formacijski spadaju pod grad Split, čitam nazive ulica: Put kadulje, Put ružmarina, Put brnistre – dodaje Šegvić.

izvor: slobodnadalmacija.hr

Share.

Leave A Reply