U Splitu danas i sutra boravi europska politička elita. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanska premijerka Giorgia Meloni, španjolski premijer Pedro Sánchez, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa i drugi europski čelnici sudjelovat će na summitu MED9.
Glavne su teme: migracije i zaštita vanjskih granica EU-a, konkurentnost europskog gospodarstva i novi višegodišnji proračun EU-a, proširenje Unije, klimatske promjene i energetika, ali i najveće geopolitičke krize – Bliski istok i Ukrajina.
Za Hrvatsku je summit posebno važan jer završava njezino jednogodišnje predsjedanje. Koliko naša zemlja može utjecati na politiku te neformalne skupine mediteranskih članica EU-a? Može li se zajedničko stajalište devet zemalja pretvoriti u ozbiljan politički utjecaj u Bruxellesu? Što Hrvatska može dobiti od činjenice da će se upravo u Splitu okupiti gotovo cijeli vrh europske politike?
Ravnateljica Uprave u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Terezija Gras kazala je, u emisiji u Mreži Prvog, kako je Hrvatska tijekom svog predsjedanja definirala svoje prioritete koji su se odnosili na sigurniji, otporniji, održiviji Mediteran.
– Hrvatska će na summitu u neformalnim razgovorima i raspravama kazati kako ona vidi da bi trebao izgledati sljedeći višegodišnji financijski okvir. Važno je reći da od 9 članica neformalnog formata, njih 8 su članice prijatelja kohezije i one se glasno zalažu da kohezijska politika, ostane na razini financiranja aktualnog WFO-a. Prepoznajemo važnost pojačanih ulaganja u jačanje europske konkurentnosti, naglasila je.
Dodaje kako ove države uviđaju važnost globalne Europe koja čini 3. stup novog višegodišnjeg financijskog okvira, gdje su složne u tome da uz jačanje ulaganja u partnerstvo s državama sjeverne Afrike i Bliskog istoka, poseban naglasak, kako kaže, treba staviti i na proširenje, ali i na vanjsku dimenziju migracija.
– Ima prijedloga da se inicijalni prijedlog financijskog okvira sreže, ali stajališta nisu pomirena te upravo stoga rasprava u Splitu može doprinijeti tome da se raspravi, osim o rashodovnoj strani i o prihodovnoj, rekla je.
Vanjsko politički analitičar Božo Kovačević je naglasio kako različite mediteranske zemlje imaju različite prioritete. Za Španjolsku, Francusku i Italiju to je pitanje izbjeglica i migracija, a za Hrvatsku to nije toliko bitno.
– Ovaj summit kao i Inicijativa triju mora važne su za prepoznavanje Hrvatske kao aktera na međunarodnoj sceni, rekao je.
Dodaje da je važno da se održavaju sastanci, da se što otvorenije razmijene mišljenja i da se pokušaju pronaći zajednički interesi, a kako kaže, zajednički interes je podizanje sigurnosti na Mediteranu, ali što se financija tiče treba se vidjeti koliki je čiji udio u tome.
– Mislim da je sukladno s tim pred čelnicima mediteranskih zemalja zadaća koja nema previše izgleda za uspjeh, naglasio je.
Hrvatska policija i sigurnosne službe imaju puno iskustva kod osiguranja ovakvih događaja
Gras je istaknula kako je Hrvatska aktivno i proaktivno uključena u procese i rasprave koje se događaju u Bruxellesu. Predlaže teme za koje vidi da nisu samo nešto što je zabrinutost Hrvatske, nego su i teme zabrinutosti drugih članica.
Stručnjak za sigurnost Tonči Prodan kazao je kako će sigurnosna situacija u Splitu biti složena jer se istovremeno održava summit i utakmica Hrvatska-Španjolska, no to, kako kaže nije prvi put.
– Hrvatska policija i sigurnosne službe imaju puno iskustva kod osiguranja ovakvih događaja. Ništa se ne prepušta slučaju i pripreme traju dugo. Rade se brojne provjere, protudiverzijski pregledi, osiguravanje trasa i brojne druge aktivnosti kako ne bi bilo rizika. Split je spreman, naglasio je.
Na pitanje mogu li Grčka, Malta, Hrvatska, Italija, Španjolska naći zajednički stav o tome kako Europa treba štititi svoju vanjsku granicu, Gras je rekla da mogu, što je potvrđeno u uspješnim pregovorima u novom paktu o migracijama i azilu koji se primjenjuje u svim državama članicama EU od 1. lipnja ove godine.
Kovačević je kazao da što se tiče proširenja EU na zapadni Balkan nema nekog zamaha, stoga što se EU probudila tek sada kada je shvatila da je zapadni Balkan, posebno Srbija, u geopolitičkom smislu relevantan.
EU spremna napraviti korak prema zapadnom Balkanu
Gras smatra da je EU danas spremna napraviti korak prema zapadnom Balkanu.
– Danas će EK objaviti dokument kojim će odgovoriti na to kako se sama namjerava pripremiti za sljedeće proširenje. Odgovorit će kako će funkcionirati njezine institucije u proširenoj uniji, kako će se proširenje odraziti na postupke odlučivanja, kako ćemo se zaštititi da se nove članice pridržavaju svih vrijednosti na kojima unija počiva i kakve će biti financijske implikacije proširenja, naglasila je.
izvor: vijesti.hrt.hr
