U Hrvatskoj nedostaje više od 80 pedijatara, a posebno su prazne pedijatrijske ordinacije na jugu zemlje. Zabrinjava i podatak da na natječajima za specijalizaciju gotovo i nema interesa za hitnu medicinu, dok ga je s druge strane previše kada je riječ o dermatologiji, radiologiji i estetskoj kirurgiji.
Tisuće djece u Pločama i okolici bez pedijatra. Nema ih ni u oko dva sata udaljenim dubrovačkim ordinacijama u Mokošici i Lapadu koje se skrbe za oko 3000 djece. Spašavaju ih liječnici s drugih lokacija.
– Uskaču kako god znaju i umiju i koliko mogu, a problem je nastao kad smo mi jednu našu specijalizanticu financirali i poslali na specijalizaciju i ona nakon toga nije ni dana došla odraditi i tada je nastala rupa, za HRT Dnevnik rekao je Branko Bazdan, ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik.
Nema zanimanja za pojedine specijalizacije
Moglo bi ih biti više i u drugim gradovima jer zanimanja za pojedine specijalizacije nema. U KBC-u Rijeka zapošljavaju 31 specijalizanta, najviše ih se prijavilo za anesteziologiju, radiologiju i pedijatriju.
– Zanimljivo je recimo da je za područja kao što su infektologija, alergologija, i imunologija nije bilo prijavljenih, tu smo malo iznenađeni, ali se nadamo na ponovljenom natječaju da ćemo i ta mjesta popuniti, kazao je prof. dr. sc. Alen Ružić, dr. med., ravnatelj KBC-a Rijeka.
U drugim bolničkim centrima pune mjesta za dermatologe, plastične kirurge, ali ne i za hitnu pomoć.
U KBC-u Osijek na ponovljenom natječaju za srpanj i rujan za dva izvršitelja hitne medicine nije bilo prijava, za pet dijagnostičkih i intervencijskih radiologa u KBC-u Zagreb stiglo je 80 prijava, 51 prijava stigla je za dva mjesta iz plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije.
Vremena se mijenjaju, liječnici kalkuliraju
– I pogledaju kakav je ustvari njihov burnout kroz njihov profesionalni vijek i vide koliko naši ti stariji kolege koji rade specijalizacije po tipu kirurgija, ginekologija, anesteziologija, interna imaju puno prekovremenih sati i nekako mislim da shvaćaju da žele jedan omjer profesionalnog i privatnog, rekla je Marija Rogoznica, dr. med., predsjednica Povjerenstva za mlade liječnike Hrvatske liječničke komore.
Presudan je kod nekih i rad u privatnim klinikama. Ipak, Filip je kardiologiju izabrao zbog ljubavi, ali i činjenice da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj.
– Odlučio sam se nekako prirodno za tu specijalizaciju, također velika je mogućnost napredovanja, dosta se istražuje, dosta novaca se ulaže u ovo područje, što znači da svake godine imate nove smjernice za liječenje ove bolesti, nove lijekove i novu tehnologiju koja se svakodnevno primjenjuje, kazao Filip Diklić Perin, dr. med., specijalizant kardiologije KBC Rijeka.
