Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić predvodio je na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, svečano euharistijsko slavlje u splitskoj prvostolnici. U koncelebraciji bila su četiri svećenika: generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Franjo Frankopan Velić, katedralni župnik don Ante Mateljan, kanonik prvostolnog kaptola don Marko Ćubelić i nadbiskupov tajnik don Renato Pudar. Liturgijsko pjevanje predvodio je prvostolni mješoviti zbor sv. Dujma, a bogoslovi Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu ministriranjem su animirali ovo slavlje.
Za svetkovinu Bogojavljenja koja je u narodu poznata i kao Sveta Tri Kralja ili Vodokršće, veže se i običaj navještaja datuma Vazma i pomičnih svetkovina u narednoj godini, a isti seže iz vremena kada kalendar nije bio ljudima dostupan kao danas. Budući da je u splitskoj katedrali taj običaj sačuvan do danas, nakon navještaja evanđelja kapelnik splitske prvostolnice don Šime Marović navijestio je tijek liturgijske godine kojoj je središte Vazmeno otajstvo.
U svojoj homiliji nadbiskup Križić je, u prvom redu, pojasnio kako Matej jedini donosi izvještaj o pohodu mudraca s Istoka te dodaje da je židovski narod u tome vremenu bio maleni potlačeni narod s beznačajnim kraljem pa je stoga jasno kako je zvijezda koju su mudraci otkrili zapravo božansko svjetlo koje je osvijetlilo njihovu nutrinu i potaklo ih na neizvjestan i dalek put u želji za susretom s božanskim kraljem. Nadbiskup je nadalje zaključio kako je ovo zapravo redoviti put vjere: ‘Čovjek dok u sebi ne osjeti neki neopisivi božanski žar za Bogom, neće nikada doći do jačeg iskustva Boga u svom životu, a bez dostatnog iskustva Boga nema ni jake vjere ni dosljedna života’. Ipak, kada osoba doživi taj božanski plam u sebi ne postoji žrtva koju neće prihvatiti kako bi susrela darivatelja toga plamena, a o tome svjedoče životi brojnih obraćenika.
