Jedna od zanimljivijih, ali i fluidnijih, historiografskih tema svakako je pitanje magijskih vjerovanja odnosno uporabe magije u svakodnevnom životu. Tome je nedavno jedno vrijedno znanstveno djelo, pod naslovom Magija na hrvatskome povijesnom prostoru, posvetio hrvatski povjesničar Deniver Vukelić. Sama riječ magija potječe od grčkog izraza μαγεία što doslovno znači „čarolija“, a ukratko predstavlja vjerovanje u postojanje nadnaravnih sila na koje čovjek može na neki način utjecati.
Grof Ivan VII. Drašković (1740.-1787.) je u Glini 1764. osnovao prvu masonsku ložu na području današnje Hrvatske (“L’amitié de guerre”, “Zur Kriegsfreundschaft”), koju je vodio od 1768. do 1770., dok su članovi većinom bili hrvatski časnici, veterani Sedmogodišnjeg rata (1756.-1763.); Suvremena rekonstrukcija grba velikaške (barunske i grofovske) obitelji Drašković
Tako je primjerice Vukelić istražio i prvo suđenje masonima u hrvatskim krajevima, a koje se održalo 1754. godine u gradu Hvaru. Naime, tada se sudilo liječniku iz Postira na otoku Braču, Francuzu Nicholasu Bressonu koji je ujedno bio član pariške masonske lože Dambona. Župnik Postira ga je pritom optužio za širenje slobodnog zidarstva te za poznanstvo s Bartulom Guerrierrijem, kod kojega je nađena neka „rukopisna knjižica magijskih sadržaja, uputa i zaklinjanja“. Zanimljivo je kako je sam Guerrieri tvrdio da mu je knjižicu dao klerik Ante Tadić iz Velog Varoša u Splitu.
Ceremonija inicijacije francuskih slobodnih zidara (masona) 1740. u Parizu; Pretpostavljeni izgled pariških masona oko 1745. godine (ilustracija iz 1880.), tj. u doba kada je Bresson bio član pariške masonske lože Dambona
Kako navodi autor, u spomenutoj knjižici bili su opisani postupci “kako uz pomoć magičnih krugova te uporabe triju vrsta blagoslovljene vode prizvati đavla da otkrije gdje je skriveno blago”. Francuz Bresson je Guerrierija navodno odvraćao od tih vraždbina jer ih je smatrao beskorisnim. Tadašnji hvarski biskup Cezare Bonaiuti (1736.-1759.) prepustio je postupke svjetovnim vlastima, ali je francuskog masona N. Bressona smatrao opasnom osobom koju treba protjerati iz mletačke Dalmacije.
Kutnik i šestar – kombinacija ovih zidarskih alata predstavlja poznati simbol organizacije slobodnih zidara; Ruka koja drži kutnik (stari simbol zidarskog zanata) vidljiva na istočnom pročelju kuće Statilić u Trogiru – datira iz perioda kada je kuću posjedovao klesar Jakov Florijev (druga polovica 15. st.); Masonski simbol “svevidećeg oka” u središtu stropne kompozicije radne sobe u palači obitelji Garagnin u Trogiru (kraj 18. stoljeća)
Slučaj je završio tako da su mletačke vlasti (tj. mletačka inkvizicija) oslobodile Bressona kao stranca, ali su s druge strane samog biskupa Bonaiutija pozvale pred svoje sudište. U njegovim spisima su pritom pronašle optužbe koje je sastavio sam biskup – kako se masoni uz tri bodeža zaklinju đavlu, Luciferu i Belzebubu na suradnju s tim demonima. Liječnik i mason Bresson je ostao na Braču sve do svoje smrti 1759. godine, dok je sudbina Ante Tadića ostala nepoznata, kao i to je li Guerrieri naposljetku pronašao svoje skriveno blago?
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
