Centar Splita postaje opasan po život!? Komunalci postavili znakove upozorenja

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Više ne smijete hodati ispod bedema Cornaro. Ako želite, to radite jedino na vlastitu odgovornost. Naime, komunalci su oko ostataka baroknog bedema postavili znakove koji upozoravaju: “Opasnost od urušavanja zida!”

Međutim, ljudi i dalje, kako se može vidjeti na slikama koje smo snimili, prolaze ispod Cornara, uz nogostupe oko Zagrebačke i Nodilove. Iako bi Ulica Natka Nodila pokraj Obrtničke škole trebala biti pješačka zona, toliki je promet dostavnih vozila i motora da možete birati između dviju opcija – izići ispred vozila ili hodati pod opasnim bedemom. Građani biraju ovo drugo jer im se čini sigurnije.

Obnove nema na vidiku

Kad će se sanirati statički problemi Cornara? Projektna dokumentacija se analizira u Službi za staru gradsku jezgru, no rokovi za obnovu nisu na vidiku.

Kako smo doznali iz Službe za kulturu i umjetnost, razmatraju se rješenja za sanaciju kamenog plašta Cornara. Može ga se samostalno obnavljati, no smatraju kako bi bilo bolje da se zahvat rješava integralno s radovima na idućoj fazi proširenja Galerije umjetnina. Ali, ne znaju, kažu, kad bi se ova varijanta realizirala, jer sredstva za Galeriju nisu osigurana.
Tu je i pitanje hoće li biti obnovljen nekadašnji “špic” bedema koji je otkinut radi prometovanja. Time bi se obustavio kolni promet Sinjskom, ali to nije u ovom trenutku lako izvedivo zbog različitih interesa…

U međuvremenu, kameni plašt se parcijalno krpa hitnim popravcima, poput onog kod Đardina, koji je sve iznenadio, a nikoga oduševio, bijelim blokovima koji napadno odudaraju od ostatka bedema. No, već metar-dva od toga popravljenog dijela, nalazi se u Zagrebačkoj znak koji upozorava da je ostatak bedema opasan za prolaznike.

Nismo uspjeli doći do odgovora komunalaca zašto su stavili znakove zabrane prolaza pješacima oko bedema Cornaro. V.d. pročelnika za komunalno gospodarstvo i redarstvo Damir Babić nije nam se javljao na mobitel, ni na SMS u kojem smo mu poslali pitanje. No, odavno je poznato kako se Split vrlo loše brine o ostacima svojih baroknih fortifikacija, na što je bez uspjeha upozoravao najbolji poznavatelj splitske baštine Duško Kečkemet.

Dubrovnik, Korčula, Trogir, Šibenik, Zadar… Svi ti gradovi s ponosom pokazuju svoje zidine. Zahvaljujući dobrom stanju graditeljskog naslijeđa koje je bilo velika novost u vojnoj inženjeriji i ratovanju za vrijeme Mlečana, Zadar i Šibenik su svoje fortifikacije ove godine upisali na listu UNESCO-a.

Za razliku od njih, Split iz neobjašnjivih razloga desetljećima doslovno uništava zidine koje su u velikom ljudskom pothvatu podignute za obranu od Turaka. Pušta se da propadnu bedemi Cornaro, Priuli, Contarini, kao i tvrđava Gripe. Zidine Priulija ispred kuće Jelaska, na Trgu Gaje Bulata, naprosto su se pretvorile u zelenu površinu, a prema Marmontovoj nekontrolirano buja opasni pajasen. Strana prema HNK, uz Zaru, postala je travnjak…

Trava nekontrolirano raste iz Cornara i narušava statiku. Doista, nije jasno treba li nekome pasti koji kameni blok na glavu da se promijeni odnos nadležnih. No, iz Banovine su izgleda promislili o toj opciji. Stavili su znakove upozorenja i tako skinuli sa sebe odgovornost. Ako se nekome što dogodi, oni nisu krivi jer je taj prolazio na svoj rizik. Bar su ovim činom priznali da su gradske vlasti lijenošću i nemarom toliko štete napravile da je baština postala opasna dotle da joj se ne smije pristupiti.

IZVOR: slobodnadalmacija.hr

Share.

Leave A Reply

%d bloggers like this: