Splitskim gradskim vijećnicima danas je po prvi put predstavljen Elaborat biološke obnove Park šume Marjan kojim se predviđa obnova nekoliko područja park šume Marjan, a koja su uništena tijekom sanacije šume od potkornjaka.
Elaborat je izradio Hrvatski šumarski institut, a prema njemu na nekim dijelovima šume i dalje će se pošumljavati borom, jer se ono ne može konvertirati na stabilnije vrste. Ipak, stručnjaci iz instituta kažu kako u konačnici na Marjanu žele vidjeti crniku i crni jasen, što je dugoročna šuma, a šuma alepskog bora je već pri kraju.
Pošumljavanje kreće u jesen ove godine, kaže Martina Đodan, znanstvena suradnica na Hrvatskom šumarskom institutu, a elaborat će se nakon ove dvije lokacije dopuniti i s drugim prostorima na Marjanu.
“Elaborat je temeljen na sporazumu koju je Hrvatski šumarski institut potpisao sa gradom Splitom o znanstveno-istraživačkoj i stručnoj suradnji, te on daje smjernice biološke obnove za dio površina Marjana, a ne za cijelo područje. Cijeli projekt okončan je u prosincu prošle godine, gdje su se koristile snimke prostora s bespilotnim letjelicama, kojim su se definirala prioritetna područja velika oko 15 hektara“, kaže Đodan i dodaje kako se područja prvenstveno nalaze na sjeveru, te da je primarno bilo odrediti stabilnu vegetaciju.
Detaljno su se prešla izdvojena područja koja su prioritetna za obnovu florističkim snimanjem, te je utvrđeno da se radi o mediteranskoj vegetaciji.
“Utvrđeno je na ove dvije lokacije da su neki dijelovi spremni za sađenje progresivne, autohtone vegetacije poput hrasta crnike i njegovih pratećih vrsta poput masline. Međutim na nekim dijelovima imamo stjenovite mikrolokacije gdje će ostati postojeća vegetacija, na nekim dijelovima morat će se ići ponovno sa pionirskim vrstama borom i čempresom.„
Naime, utvrđeno je da je na nekim površinama pionirska vegetacija pripremila zamjenu tla, no negdje je stanje pionirske vrste bilo takvo da se područje ne može konvertirati u stabilnije vrste. Količina sadnica je određena, pa će se tako na jednoj od lokacija najviše saditi hrasta crnike oko 40 posto, dok će se na drugim najviše saditi pionirska vrsta bora.
„Na 95, 5 posto površine Marjana stanje vegetacije je bilo zadovoljavajuće tijekom snimanja, a to je bilo krajem kolovoza i početkom rujna, a postojao je manji postotak stabala koji su bili zaraženi. Sama biologija napada potkornjaka je jako brz proces i moguće je otkriti sukcesivno nova žarišta ili novo stanje“, Ističe Đodan i dodaje kako se još uvijek postavljaju feromonske klopke i nastavlja se monitoring.
„Ipak moramo reći i kako je kultura pionirskih vrsta na Marjanu doživjela svoju fiziološku zrelost te je u stanju odumiranja. Stoga mediteranski potkornjak nije jedina ugroza koja prijeti šumi, već se treba gledati kako će se postupno napraviti zamjena sa mješovitim mlađim sastojinama.“
Uvjeti na Marjanu su teški, a sve je otežano zbog klimatskih promjenama gdje je Sredozemlje najteže pogođeno. Uočen je i manji dio stabala u daljnjem sušenju nakon sanacije.
“U prvom redu preporučili bi stabla za doznaku i sječu, ali treba provesti pripremne radove. Zbog pripremnih radnji preporučujemo jesensku sadnju. Tada je najveće preživljenje sadnica, no potrebno je osigurati kvalitetan šumski materijal. Bitno je njegovati sadnice nakon sadnje.“
Potkornjaka je bilo i biti će ga i dalje, a ono na čemu se sada treba raditi je otpornost stabala, upozoravaju stručnjaci. Ugroze su povezane i sa klimatskim promjenama i unosom invazivnih vrsta kao i sa pritiskom društva na šume. U tom pogledu i neke druge europske zemlje rade na prilagodbama šuma i šumskog pokrova zamjenom vrsta, a to je glavna aktivnost takve strategije.
izvor: splitskidnevnik.rtl.hr
