Radovi na obnovi tradicijskih kamenih kućica na Marjanu u sklopu projekta “Marjan 2020 – brdo prošlosti, oaza budućnosti” se napokon mogu vidjeti na terenu. Riječ je o poljskim objektima na sjevernoj strani brda, poznate pod imenima Sedlo, Kuća babe Marte, Pojevina, Protupožarni put, Rasadnik, Lubinski porat i Policijska.
Nakon čišćenja okoliša i unutrašnjosti te demontaže nestabilnih i urušenih dijelova na svih sedam objekata, najprije se krenulo s obnovom tradicijskih kućica na predjelu Bena nakon čega su se radovi preseliti na područje vrha Marjana.
Tako je na kućici Sedlo promijenjeno krovište, zidovi su izvana fugirani, a iznutra žbukani. Na Kući babe Marte demontirana je kompletna krovna konstrukcija te je započeta izrada nove. Sa zidova je odstranjena postojeća trošna žbuka te izrađena nova, a sanirani su i suhozidi oko nje. Na kućici Lubinski porat srušena je postojeća armirano betonska krovna ploča kako bi se, sukladno zahtjevima konzervatorskog ureda i tradicijskoj gradnji, izvela nova drvena krovna konstrukcija popločana kopanim kamenom.
Obnova sedam kamenih kućica, koje su rijetki primjerci tradicijske gradnje na Marjanu, trebala bi biti gotova do listopada ove godine, a nakon cjelovite sanacije služit će za edukaciju djece i posjetitelja te promidžbu Marjana. Radove na adaptaciji i opremanju kamenih kućica sukladno izrađenoj projektno-tehničkoj dokumentaciji provodi splitska tvrtka Ima–projekt d.o.o., za stručni nadzor je angažirana Lidija Nizić iz tvrtke Leading d.o.o. te za konzervatorski Ambroz Tudor iz Konzervatorskog odjela u Splitu.
Obnova kamenih kućica dio je projekta „Marjan 2020 – brdo prošlosti, oaza budućnosti“ čija je ukupna vrijednost 26 milijuna kuna, a većinom je riječ o nepovratnim europskim sredstvima. Sredstva za financiranje realizacije osigurana su temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji su financirani iz europskih strukturnih fondova i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014. – 2020. u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine“. Bespovratna sredstva potječu iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
