Već na ljeto iduće godine (prema procjeni „Čistoće“) poznato splitsko odlagalište otpada – Karepovac, zatvara svoja „vrata“. Istovremeno, nekoliko smo godina udaljeni od centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Dobra je vijest što ekološka „atomska bomba“ na istoku Splita još neće biti zamijenjena opasnim projektom smještenim na vodopropusnom tlu Zagore, ali će zato i dalje nastaviti prijetiti glavnom gradu županije. No, zanimljiva je poveznica današnjeg splitskog “brda smeća” i “zelenog dragulja” – Marjana!
Pogled na suvremeni Split iz dvije perspektive: višedesetljetnog odlagališta otpada Karepovac (istočna) te ozelenjenog i pitomog Marjana (zapadna). Koja će prevladati u budućnosti?
Naime, kada su splitske studentske udruge u siječnju 2015. godine organizirale posjet Marjanu, odnosno tamošnjoj crkvici Sv. Jere i obližnjoj eremitaži (pustinjačkoj nastambi) Sv. Cirijaka, tada nazočnih pedesetak Splićanki i Splićana našlo se i u blizini kule smještene na južnim marjanskim liticama. To je utvrđenje nastalo 1523. godine kako bi stanovništvu pružilo zaštitu od sveprisutnih Osmanlija, a podignuto je zahvaljujući splitskoj obitelji Karepić, na koju podsjeća i naziv Karepovac!
Marjanska crkvica Sv. Jere – posjet južnom dijelu Marjana kojeg su u siječnju 2015. organizirale splitske studentske udruge („Toma Arhiđakon“ – ISHA Split, „Lacerta“ i „Oceanus“) pod vodstvom profesorice D. Bogner i profesora M. Ruščića; Današnji izgled kule Karepić zapadno od crkvice s grbom kanonika Ivana Krstitelja Karepića, prvi put zabilježenog 1554. godine
Tako je upravo na području današnjeg Karepovca pravo plodouživanja imala ta imućna obitelj, koju među uglednim žiteljima Splita nalazimo već u 13./14. stoljeću. Primjerice, stanoviti Dujam 1344. godine bio je zabilježen kao suvlasnik čak 100 grla stoke. U 15. stoljeću taj rod zbog nezakonitog potomstva gubi plemićki status, ali zadržava materijalni, pa tako u popisu kaptolskih imanja 1576. nalazimo zapis Caprine („Caprine in campo Spalati“) upravo za današnji Karepovac, a koji se veže uz Karepiće.
Palača Karepić u sjeveroistočnom kutu splitske Pjace dobila je svoj renesansni izgled u 16. st., kada ju je kanonik Ivan Karepić 1564. proširio i preoblikovao. Nakon Ivanove smrti prešla je u vlasništvo obitelji Gorizio, dok na stare vlasnike podsjeća postavljeni kanonikov grb s tri zvijezde u gornjem i tri kosa pojasa u donjem polju štita (desno); Sličan grb (sredina) se nalazi i na romaničko-gotičkoj kući iza gradske vijećnice (izvor: herald.com.hr) – suvremena nekolorirana rekonstrukcija grbovnog štita
Taj je popis sastavio kanonik Ivan Krstitelj Karepić, najistaknutiji član obitelji u 16. stoljeću, kojeg je splitski nadbiskup Foconio 1583. zbog neposluha smijenio s položaja kanonika. Zadnji članovi roda živjeli su u drugoj polovici 17. stoljeća, a iza sebe su ostavili palaču na Pjaci (Narodnom trgu), kulu na Marjanu, zemlje na Čiovu, u Kaštelima i Splitu, uključujući i danas ozloglašeni posjed Karepovac (sjeveroistočni dio kotara Mejaši), koji na sjeveru graniči s Dračevcem, a na istoku s Kilom. Spomen na Karepiće tako danas čuvaju i dva splitska brda – brdo zelenila i brdo smeća!
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com
