Mnogi se žale na duge liste čekanja za preglede u splitskoj bolnici, ali zamjenik ravnatelja dr. Dolić umiruje: Reorganizacijom smo oslobodili 1250 dodatnih termina

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

U proteklih 20-ak godina jedno od najčešćih pitanja u hrvatskom zdravstvu je povećavaju li se ili smanjuju liste čekanja za radiološke pretrage.

Kakvo je stanje s listama čekanja u Splitu, odnosno na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Split, porazgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Krešimirom Dolićem, zamjenikom ravnatelja KBC-a Split i predstojnikom Zavoda.

Prije samog razgovora s dr. Dolićem treba istaknuti da bi zaista bilo teško, u gradu kao što je Split, odnosno u Splitsko-dalmatinskoj županiji nemati listu čekanja u jedinoj državnoj bolnici, u kojoj je samo u 2021. godini radiološki pregledano 215 tisuća ljudi (Split prema posljednjem popisu stanovništva ima oko 160 tisuća stanovnika).

– Ljudi moraju razlikovati listu čekanja i listu narudžbi, jer to nisu dvije iste liste. Oni koji se nalaze na listi narudžbi su pacijenti koji ne moraju “odmah i sada” ići na radiološku pretragu jer im život nije u opasnosti. Dakle, na tu listu idu ljudi koji misle da im, recimo, MR mozga treba za 15 dana, a uvidom u medicinsku dokumentaciju takvog pacijenta razvidno je da mu ne treba odmah ta pretraga. Naime, da mu je kojim slučajem potrebna žurna pretraga MR mozga i da mu je život ugrožen, tada bi odmah bio primljen u bolnicu i obrađen. Ovako mu mi nudimo termin za recimo šest mjeseci, jer po njegovom zdravstvenom stanju nema nikakvih medicinski opravdanih indikacija da tu pretragu napravimo odmah. E, tada on ide na listu narudžbi – kaže dr. Dolić.

RADIMO PREKO KAPACITETA

Oni kojima neka radiološka pretraga treba odmah, budu obrađeni za najkasnije mjesec dana.

– Mi radimo preko svojih kapaciteta i to ja već godinama ponavljam. Samo smo u siječnju ove godine reorganizacijom oslobodili 1250 dodatnih termina, upravo zbog toga da “pokrijemo” aktualne prioritete, prvenstveno mislim na onkološke bolesnike i na predoperativna stanja – napominje dr. Dolić.

Mnoge se naše sugrađanke žale da na UZV dojke čekaju jako dugo, spominje se i 400 dana čekanja.

– To jednostavno nije istina, a i o tome smo govorili u nekoliko navrata. Ako ne postoji medicinska indikacija, tada žena ide na listu narudžbi i na tu radiološku pretragu će čekati određeno vrijeme. Međutim, ako je neka pacijentica napipala neku kvržicu na dojci, tada ćemo je pregledati u roku od 24, najkasnije 48 sati.

Problem je u tome što se vrlo često ne poštuju stručne smjernice, pa je recimo mamografija metoda izbora za pregled dojki kod žena starijih od 50 godina, a mnoge od njih se i ne odazivaju na screening, odnosno na pozive da dođu na pregled. Kod mlađih žena, onih između 30 i 40 godina života, izbor je UZV – pojašnjava dr. Dolić.

Prvi pregled dojke UZV uređajem, ako postoje indikacije, žena će obaviti za nekoliko dana.

– Ako liječnik, koji šalje takvu osobu na UZV dojke procijeni da zbog obiteljske anamneze osoba treba žuran pregled, takva osoba bit će pregledana u roku od nekoliko dana. Vjerujte, da imamo 50 radiologa i da oni rade samo UZV dojke, ne bi uspjeli pregledati sve žene u SDŽ-u. Samo prošle godine smo napravili 30.000 UZV pregleda – kaže dr. Dolić.

MANJE LJUDI, VIŠE PRETRAGA

Liste čekanja su smanjene pa tako oni koji ne moraju odmah na MR mozga čekaju na tu radiološku pretragu do šest mjeseci, a prioriteti se rješavaju unutar mjesec dana, također je smanjeno čekanje i na MSCT pretrage.

– MSCT abdomena smo smanjili sa šest na dva mjeseca, a opet, ako se nešto u abdomenu otkrije UZV pregledom, takvog pacijenta na MSCT “snimamo” unutar mjesec dana. Zbrinjavamo opravdane medicinske hitnoće na vrijeme i to uspijevamo uvijek napraviti – tvrdi dr. Dolić.

Zaista je nevjerojatno da u državi, u kojoj je prema posljednjem popisu stanovništva 400.000 stanovnika manje, raste broj radioloških pretraga.

– To je jedan teško objašnjiv apsurd. Mi radimo u dvije smjene, radimo subotom, pronalazimo termine kako znamo i umijemo. Naša je iskoristivost maksimalna, a trebate znati da se 90 posto svih radioloških pretraga u Splitsko-dalmatinskoj županiji napravi u KBC-u Split, jer Dom zdravlja još uvijek nema kadrovske kapacitete kojima bi mogao u velikoj mjeri rasteretiti KBC. U KBC-u Split se snimaju trivijalne stvari poput RTG-a pluća, kostiju, a to bi sve mogao raditi Dom zdravlja i mi bismo tada uvelike bili rasterećeni. Uvijek se pozivamo na inozemstvo i kako je “negdje tamo bolje”. Vjerujte, kod njih nije ništa bolje nego kod nas – zaključuje izv. prof. dr. sc. Krešimir Dolić.

izvor: slobodnadalmacija.hr

Share.

Leave A Reply