Kao što je poznato, brod „Moby Drea“ s potencijalno vrlo štetnim azbestnim panelima dobio je još jednu priliku da u roku od dva tjedna napusti teritorij Republike Hrvatske. Tako se neželjeni gost splitskog škvera, suprotno veselim likovima crtanih filmova koji se na njemu uočavaju, malo-pomalo pretvara u sablast Supavalske uvale donoseći zlu kob gradu pod Marjanom, koje će se sve teže (ali ne i nemoguće!) riješiti. No, prošlost Splita otkriva kako se sudbina grada i „njegovih“ brodova i do sada ispreplitala!
Raspored i pokreti napadačkih brodova (crveno) te obrambena djelovanja hrvatskih snaga (plavo) tijekom Boja u Splitskom kanalu 14. – 15. studenoga 1991., kada se pod izravnim udarom JRM-a našla i uvala Zenta; Zenta i Split 60-ih godina prošloga stoljeća; Današnji gradski kotar Bačvice sa Zentom zapadno od novouređenog Žnjana
Tako je tijekom Domovinskog rata 15. studenoga 1991. jugoslavenski bojni broj fregata „VPBR-31 Split“ u sastavu taktičke grupe „TG Kaštela“ sudjelovao u napadu JRM na Split i ušao u povijest kao vjerojatno jedini slučaj da brod neke mornarice napada grad čije ime nosi! Još jedan primjer datira iz perioda I. svjetskog rata, a – za razliku od Supavalske uvale na sjeveru – odnosi se na južne obale splitskog poluotoka. Tako neki smatraju kako uvala Zenta na Bačvicama ime duguje jednom austro-ugarskom bojnom brodu.
Austro-ugarske krstarice „Aspern“ i „Szigetvár“ klase Zenta, kojoj je pripadao i bojni brod „Zenta“. Poput Zente i one su nazvane prema kopnenim bitkama: kod Asperna (1809.) s Napoleonom i kod Sigeta (opsada Sigeta 1566.) s Osmanlijama. U bitci kod Sente habsburške snage je predvodio čuveni Eugen Savojski, koji je teško porazio Osmanlije nakon čega je Sarajevo bilo spaljeno
Prema pretpostavci splitskog toponomastičara i povjesničara P. Petrića (1920.-2014.) naziv Zenta isprva je neslužbeno ponio jedan greben, odnosno istaknuta sika u uvali Kalafati, u spomen na 173 poginula mornara s lake krstarice „Zenta“ austro-ugarske ratne flote, koja je potopljena 16. kolovoza 1914. u pomorskoj bitci kraj crnogorskog grada Bara. U idućim desetljećima 20. st. isto ime je prešlo na cijelu uvalu, koja se – kako navodi J. Lasić – još krajem 11. st. nazivala Špalac(ij)uni.
Austro-ugarska krstarica „Zenta“ (fotografija iz 1901. godine) ime je dobila prema bitci kod Sente 1697. godine u današnjoj Vojvodini (njem. Zenta), a počela se graditi 8. kolovoza 1896. u Puli; Zastava i znakovlje „carske i kraljevske“ mornarice monarhije; 3D ostatci „Zente“ 2025. godine
Zanimljivo je kako sam Lasić 2017. godine naziv Zenta izvodi iz glagola „režentati“ (tj. vodom isprati lukšijom i sapunom oprano), jer su na tom dijelu obale splitske žene nekada davno dolazile prati odjeću. Bilo kako bilo, 87 godina nakon potonuća ispred Petrovca nadomak Budve olupina bojnog broda „Zenta“ je pronađena na dubini od 72 metra, a 15. kolovoza ove godine precizno je trodimenzionalno mapirana suvremenom tehnologijom. Imamo li na umu kako je ova krstarica 18. kolovoza 1897. u Puli porinuta, mjesec kolovoz i Jadran su joj bili vrijeme i mjesto „rođenja“ i „smrti“!
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com
