Zašto je tijelo bivšeg splitskog primasa bilo spaljeno u Rimu?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

U dugom nizu splitskih, izvorno salonitanskih, nadbiskupa koji su zasigurno od Bernarda I. (1199.-1217.) pa sve do Lelija Cipika (1784.-1807.) nosili naslov primasa Dalmacije i cijele Hrvatske osobito se ističe ime Markantuna de Dominisa. Taj hrvatski crkveni prelat, znanstvenik i pisac rodio se 1560. na otoku Rabu, dok je s 12 godina bio poslan u isusovački hrvatski kolegij u Loretu, gdje je izučavao gramatiku i retoriku. U Italiji se i pridružio isusovcima, studirao te predavao sve do 1596. godine.

Portret Markantuna de Dominisa (Rab, 1560.-Rim, 8. ili 9. rujna 1624.) iz djela „O crkvenoj državi“ (De republica ecclesiastica); Dominisov grb na jednom od njegovih portreta i suvremeni prikaz grba Dominis – knezovi Krčki (kasniji Frankopani) i Dominisi su potekli iz iste loze u 11./12. stoljeću, što se može iščitati i iz sličnosti grba obaju rodova

Tada je istupio iz reda jezuita, vratio se u domovinu i iste godine postao senjskim biskupom. Boraveći u tom uskočkom gnijezdu nastojao je ratoborne uskoke – uvijek u sukobu s Mletačkom Republikom – razvojačiti i preseliti u unutrašnjost, ali u tome nije imao uspjeha. Štoviše, otporni sljedbenici Petra Kružića ubili su carskog generala Rabattu te zaprijetili smrću samom Dominisu, koji se potom 1602. povukao u sigurnost Rima. No, po smrti splitskog primasa Marcota, upravo je Dominis postao njegovim nasljednikom.

Dominisovo životno djelo „De republica ecclesiastica“ (prvi svezak, London 1617.) u kojem je kritizirao Crkvu zbog papinskoga primata, svjetovne vlasti i crkvene politike kao osnovne zapreke sjedinjenju svih kršćanskih crkava i uspostavljanju mira u Europi; Naslovnica Dominisove knjige „Eurip ili o plimi i oseci mora“; Prikaz koji objašnjava Dominisovu teoriju duge

Učeni Rabljanin je tako postao nadbiskup i primas na zamolbu Splićana i uz potporu Mlečana, dok je u gradu pod Marjanom pisao svoje teološke rasprave i djelo „De republica ecclesiastica“. No, ubrzo je došao u sukob sa splitskim kaptolom, plemstvom pa čak i Rimom, jer je stao na stranu Venecije u sukobu s papom. Stoga se 1616. odrekao svih časti i uputio u protestanski London, gdje je stekao naklonost kralja Jakova I. Upravo je za boravka u Engleskoj objavio svoje glavno djelo „O crkvenoj državi“, kao i manje proturimske spise „Rimsko papinstvo“.

Impresivna Anđeoska tvrđava u Rimu – mjesto zatočeništva Markantuna de Dominisa od travnja do rujna 1624. godine; Campo di Fiori (oko 1740-ih), rimski trg na kojem su Dominisov leš, slika i knjige 21. prosinca 1624. javno spaljeni, dok pepeo bivšeg primasa bio bačen u rijeku Tiber

Budući se Dominisove nade o približavanju Anglikanske crkve katoličkom Rimu nisu ostvarile, a papom je postao njemu skloni Grgur XV.  (1621.-1623.), bivši primas se odlučio vratiti u Rim i zatražiti oprost. Međutim, Grgurov nasljednik Urban VIII. ipak je naredio nastavak istrage protiv njega te ga u travnju 1624. zatvorio u Anđeosku tvrđavu. Tu je Dominis obolio i ubrzo umro (rujan 1624.), dok je posmrtno bio proglašen krivim, pa su njegovo tijelo, slika i knjige krajem prosinca bili javno spaljeni na trgu Campo di Fiori!


autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com

Share.

Leave A Reply

Portal Splita
Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.