„Dugo, toplo ljeto počinje, sve su škole prazne ostale…“ – stihovi su pjesme splitskog glazbenika Nene Belana koji dočaravaju ovaj zadnji dan školske godine 2025./2026., što je ujedno i prilika za spomen na prvu akademsko-obrazovnu instituciju u Splitu, ali i svim hrvatskim krajevima. Naime, krajem 17. st. u gradu pod Marjanom osnovana je „Academia lllyrica ilitivam slovinska“ tj. Ilirska ili „slovinska“ akademija, u čemu se očituje tadašnja težnja poistovjećivanja Ilira i Slavena.
Stojna kuća obitelji Marchi na Mihovilovoj širini u Splitu (D. Božić-Bužančić: „Ivan Petar Marchi-Markić: njegovo djelovanje i njegova oporuka“, 1999.). Splitski kulturni djelatnik i prevoditelj Ivan Petar Marchi (1663.-1733.) je kao posljednji muški član obitelji 1731. većinu imetka ostavio brojnoj djeci svoje nećakinje Vicence Alberti udane Martinis ako prezimenu dodaju njegovo, čime je nastala obitelj Martinis Marchi
Više od 160 godina kasnije u Zagrebu će biti osnovana Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti koja je 1941. dokinuta, a umjesto nje utemeljena Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, koja djeluje i danas kao najviša znanstvena i kulturna ustanova hrvatskog naroda. Međutim, kada je riječ o osnutku prvog akademskog društva „u Hrvata“ ta čast pripada Splićaninu Ivanu Petru Marchiju ili Markiću, dok je sastajalište njenih članova bilo u župnom uredu splitske katedrale.
„Ivan Petar vrl vetia
i govorniek priuredni,
ki u bistru glavu pria
svieh od kniga nauk vriedni,
i u naš jezik prini i pisa
misečnu svagdanju misa…“
(Stihovi Jerolima Kavanjanina kojima se opisuje prevodilački rad Petra Marchija, prezime kojega on bilježi kao „Markić“)
Naime, kako navodi D. Božić-Bužančić od kraja 17. stoljeća diljem Europe zavladala je moda osnivanja literarnih akademskih društava, po uzoru na društvo „Arcadia“ u Rimu, koja ipak na puk nisu imala nikakvog utjecaja. Po uzoru na splitsku akademija slično društvo je 1690. bilo osnovano i u Dubrovniku, a nazivalo se „Akademija ispraznijeh“. Zabilježeno je kako je akademsko društvo Petra Marchija* u Splitu oko 1703. brojalo dvanaest članova uključujući i pjesnika Jerolima Kavanjina te pisca Ardelia Della Bellu.
Današnji izgled ljetnikovca-utvrde koju su na otoku Šolti godine 1703.–1704., uz dozvolu splitskog gradskog vijeća, dali podići braća Marchi – iz obitelji podrijetlom s Brača koja se krajem 16. st. doselila u Split; Grb obitelji Martinis Marchi kako ga donosi Heyer u svojem djelu iz 1873. godine te u suvremenoj klesarskoj izvedbi; Natpis s ljetnikovca iz 1708. o gradnji i naseljavanju Maslinice
Uz Akademiju – koja je za cilj imala brigu o hrvatskom jeziku – Petar je bio i začetnik dobrotvorne ustanove Martinis-Marchi, zamišljene kao mjesto gdje bi isusovci i časne sestre uršulinke besplatno podučavali siromašne splitske dječake i djevojčice. No, ta plemenita institucija zaživjela je tek 1871., da bi već 1945. bila ukinuta. Naposljetku, obrazovanoj i bogatoj braći Marchi pošlo je za rukom u Maslinici na Šolti osnovati selo i utvrdu, koja i danas stoji!
*JESTE LI ZNALI – kako je Petar Marchi bio kršteni kum prapra…djeda jednog hrvatskog akademika…
Bilježi se kako je splitski patricij Ivan Petar Marchi 1708. bio kum na krštenju Ivana Božića, dalekog pretka hrvatskog akademika i književnika Mirka Božića:
Književnik Mirko Božić (1919.-1995.) potekao je iz sinjske obitelji Božić koja se sredinom 19. stoljeća doselila iz Splita – od 1975. bio je redoviti član JAZU (danas HAZU); Naslovnica Božićeva romana „Kurlani“ (1952.) kao dijela Trilogije o Kurlanima u kojoj se opisuje život i mentalitet stanovnika Dalmatinske zagore
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
