Crkva Sv. Martina – trag Trpimirova „čudotvorca“ u Splitu!?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Kao što je poznato, upravo knezu Trpimiru dugujemo prvi pouzdani spomen hrvatskog imena uopće – u Trpimirovoj darovnici, kao i osnutak prvog benediktinskog samostana u starohrvatskoj državi – u solinskim Rižinicama. Spomenuta isprava iz 852. je, kako nalazimo u tekstu, zapisana rukom kneževog kapelana i kancelara Martina, a zanimljiv je zaključak povjesničara P. Komatine kako se lik svećenika Martina ujedno odnosi i na zagonetnog „čudotvorca“ Trpimirova doba!

Početak Trpimirove povelje iz 852. godine (najstariji prijepis potječe iz sredine 16. st., a čuva se u Kaštelima) s prvim spomenom hrvatskog imena uopće: „dux Croatorum, iuvatus munere divino“/“per totum regnum Croatorum“ (Trpimir, potpomognut milošću božjom knez hrvatski/ po čitavom kraljevstvu hrvatskom)

Naime, kako piše Porfirogenet u djelu „O upravljanju carstvom“ sredinom X. stoljeća: „Nakon mnogo godina, u dneve Trpimira arhonta (…) dodje iz Francije, koja leži izmedju Hrvatske i Venecije, muž neki vrlo pobožan, Martin imenom, vanjštinom svjetovnjak, za koga i sami Hrvati vele, da je mnoga čudesa učinio. Nemoćan bješe taj pobožni muž i na noge osakaćen, tako da ga dizahu i nošahu, kamo je htio, i napućaše kao prorok Hrvate, da do kraja života drže zakon sv. Pape…“

3D prikaz trenutnog stanja arheološkog lokaliteta Rižinice u Solinu (autor A. Bošnjak); Rekonstrukcija izgleda samostanskog kompleksa u Rižinicama sredinom 9. st. („Hrvatski kraljevi“)

Prema autoru, svećenik i Trpimirov kapelan Martin također je mogao doći iz Istre, Kranjske ili Furlanije (što je onaj dio „Francije, koja leži izmedju Hrvatske i Venecije“). Također, opis „muž neki vrlo pobožan (…) vanjštinom svjetovnjak“ upućivao bi na dijecezanskog svećenika, a ne redovnika. Aluzija na njegov fizički opis („Nemoćan bješe taj pobožni muž i na noge osakaćen…“) možda je sadržana u ovim specifičnim izrazima Trpimirove povelje kojoj je sam Martin bio autor: „tjelesnim osjetilima ne možemo ništa drugo vidjeti i čuti nego ono što nam se pokaže ili pročita“.

Nekadašnji i današnji izgled splitske ranosrednjovjekovne crkvice posvećene sv. Martinu. Crkva je izvorno nastala već u 5.-6. st., dok pojedini elementi potječu iz ranije (9. st) odnosno kasnije (11. st.) predromaničke faze. Crkvicu je 1890. otkrio don Frane Bulić, a 1929. pronađena je ploča s natpisom koji spominje Dominika, jednog od trojice klerika koji se navode i u Trpimirovoj darovnici iz 852. godine

Moguće je kako su priču o „čudotvorcu Martinu“, kao iznimno važnoj osobi na Trpimirovu dvoru sredinom IX. st., do predstavnika bizantske vlasti u istočnojadranskim gradovima proširili hrvatski trgovci, a potom je ta zanimljivost mogla doći i do Carigrada, da bi naposljetku bila zapisana u carevom djelu. Upravo u Splitu nalazimo i crkvicu posvećenu sv. Martinu, iznad “Zlatnih vrata” Dioklecijanove palače, gdje je 1929. pronađena ploča s uklesanim natpisom: “Nevrijedni svećenik Dominik, kapelan kneza Trpimira” – koji se, uz Martina i Ciprijana, spominje i u Trpimirovoj darovnici!


autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com

Share.

Leave A Reply