Aktualno božićno-novogodišnje vrijeme zasjalo je ove godine i na splitskoj rivi (unatoč nedostatku čuvenih „kućica“!) pa će mnogi žitelji grada pod Marjanom iskoristiti priliku prigodnog uživanja u šetnjama uz južno pročelje najpoznatije splitske palače – Dioklecijanove, a vjerojatno i neizostavnog rituala ispijanja kava na istoj lokaciji, uz nemarni pogled na pučinu Bračkog kanala. No, pritom će vjerojatno vrlo rijetki znati gdje se točno na glasovitoj rivi nalazila i prva kavana?
Riva u Splitu 70-ih godina 20. stoljeća – kada je služila kao gradska prometnica i nosila ime „Titova obala“ – dok se na mjestu nekadašnje prve kavane otvorene na rivi nalazio tzv. Mliječni restoran
Odgovor na ovo zanimljivo pitanje dala je prije otprilike 50 godina jedna od najboljih hrvatskih poznavateljica 18. stoljeća, povjesničarka i arhivistica Danica Božić-Bužančić. Naime, 1974. u časopisu „Kulturna baština“ objavljen je njezin rad „Prva poznata kavana na splitskoj obali“ u kojem je iznijela rezultate svojih istraživanja. Prema autorici, riječ je o trećoj kavani u Splitu uopće (prva je otvorena na Pjaci 1770-ih, a druga na Peristilu oko 1781.), a koja je započela s radom daleke 1786. godine!
Pogled na Split oko 1800. godine kada je na splitskoj rivi već bila otvorena prva kavana i vjerojatna lokacija tog ugostiteljskog objekta u prizemlju zgrade na današnjoj (pre)uređenoj rivi u Splitu (označeno crvenim okvirom) – na istom mjestu kavana je postojala i 1831. godine
Sukladno tadašnjim prilikama nosila je talijansko ime „Botega da caffe e da scalitera“ (što bi se moglo prevesti kao kavana i kafić), dok je vlasnik jednog od rijetkih ugostiteljskih objekata u tadašnjem Splitu bio Filip Frezza, sin časnika iz Napulja. Investiciju je financirao Ante Giovannizio, a potom A. Selebam – doseljenik iz Švicarske. U radu se navodi kako se ta kavana vjerojatno nalazila na mjestu tadašnjeg Mliječnog restorana, što je današnja adresa Obala Hrvatskog narodnog preporoda 8.
Prizor gostiju zabavljenih igrom u jednoj francuskoj kavani oko 1824. godine (autor: Louis-Léopold Boilly); Pravila i kućni red kavane u Engleskoj (oko 1674.) – zabilježeno je kako je splitska kavana na rivi nudila klasične dalmatinske okrugle kolače te biskvite „šavojarde“, dok su se slatkiši pripremali s bajamima, čokoladom, pinjolima, karanfilićima, konzerviranim voćem i limunom
Iz jednog ugovora između Frezze i Selebama saznaje se kako su vrata kavane bila izrađena u staklu, a u prostoru za igru bila tri stolića, pri čemu se vjerojatno radilo o kartanju. Zanimljivo je kako je u ostalom prostoru bilo tek sedam sjedalica, dok je sa šanka kavanu osvjetljavala jedna svijeća. Gosti su mogli uživati u kavi, čaju, prošeku, sladoledu te raznim vrstama kolača, dok su šalice za kavu bile uglavnom od porculana. Autorica zaključuje kako su gosti ove kavane možda bili bogatiji težaci te domaći i strani trgovci, dok je plemstvo i ugledno građanstvo ipak biralo kavanu na Pjaci!
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com
