Hoće li prvi splitski krug opet „p(r)okazati“ predsjednika Hrvatske?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Krajem ove godine građani i državljani Republike Hrvatske još će jednom izići na birališta kako bi ispunjavanjem svoje dužnosti (i prava!) dali svoj doprinos izravnom izboru osobe koja će biti njihov predstavnik u okviru izvršne vlasti. Kada je riječ o sudjelovanju stanovnika Splita, zanimljivo je istaknuti kako se još od prvih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj prvi izbor Splićanki i Splićana (za razliku od primjerice Kaštela) gotovo uvijek poklapao s konačnim pobjednikom!

Od dosadašnjih sedam predsjedničkih izbora u Republici Hrvatskoj na samo prvim dvama predsjednik je bio izabran u prvom krugu (Franjo Tuđman 1992. i 1997.). Najviše predsjedničkih kandidata sudjelovalo je na izborima 2005. (13), a najmanje na izborima 1997. godine (3) (izvor: Državno izborno povjerenstvo)

No, hoće li kandidat/kinja s najvećim brojem dobivenih glasova u Splitu 29. prosinca 2024. i ovaj put biti konačni pobjednik ukupno osmih izbora za predsjednika ostaje tek za vidjeti, dok se sada možemo ukratko prisjetiti kako su u Splitu izgledali svi ti „festivali demokracije“, kako se izbori ponekad nazivaju. Tako je 90-ih godina 20. stoljeća Franjo Tuđman u Splitu, kao i u ostatku Hrvatske, dva puta pobjeđivao svoje konkurente: 1992. i 1997., dok su drugi splitski izbor bili liberali: Dražen Budiša i Vlado Gotovac.

Svjetleći natpis „TITO“ koji se nekada nalazio na Marjanu iznad Splita, a demontiran je i uklonjen tijekom Domovinskog rata (29. studenoga 1991. godine) zahvaljujući splitskoj postrojbi HOS-a (izvor: FB grupa „Split kroz povijest“); Spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu koji je u Splitu na izborima pobjeđivao s 38 % (1992.), odnosno 43 % podrške (1997.) birača

Iako u Splitu nije pobjeđivao premoćno, Tuđman je – jedini od svih pet dosadašnjih predsjednika i predsjednica – u gradu pod Marjanom 2013. godine dobio i svoj spomenik, točnije „Spomenik neovisnosti i prvom hrvatskom predsjedniku“. To za rukom nije pošlo ni Titu, kojem je na Marjanu bio posvećen tek jedan natpis – uklonjen 1991. godine. Na prvim (2000.) i drugim (2005.) predsjedničkim izborima u 21. stoljeću, prvi izbor Splićana u prvom krugu bio je Stjepan Mesić, koji je naposljetku i bio ukupni pobjednik!

Grb predsjednika Republike Hrvatske, predsjednička zastava i znak predsjednika kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske: predsjedničko znakovlje sadrži inačicu državnog grba iznad koje je crveno-bijelo-plava vrpca s inicijalima „RH“ (Republika Hrvatska)

Ista situacija se ponovila i u prvom krugu predsjedničkih izbora 2009. Naime, tada je najveće povjerenje Splićanki i Splićana u prvom krugu zadobio Ivo Josipović, koji je i naslijedio F. Tuđmana i S. Mesića na „predsjedničkom tronu“. Tako je bilo i desetljeće kasnije – 2019., kada je prvi splitski izbor bio Zoran Milanović tj. aktualni predsjednik. Jedini put kad u Splitu prvi krug nije „p(r)okazao“ i ukupnog pobjednika bili su izbori 2014. Tada je Josipović odnio pobjedu, no u drugom krugu ipak Kolinda Grabar-Kitarović – za sada jedina predsjednica Republike Hrvatske!


autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com

Share.

Leave A Reply