Točno za mjesec dana hrvatski pjevač zabavne glazbe Marko Perković Thompson želio je održati još jedan velebni koncert, kojeg su u međuvremenu zagrebačke gradske vlasti otkazale pod izlikom „spornog pozdrava“ pjesme iz 1991. – pod kojim su inače postrojbe HOS-a tijekom Domovinskog rata neustrašivo branile ustavnopravni poredak Republike Hrvatske – kojoj je Zagreb te ratne 1991. godine bio glavni grad! Doista, čudan oblik „zahvalnosti“ ili možda samo izraz jala što je Hrvatska tada bila obranjena?
Komičnu operu „Ero s onoga svijeta“ Gotovac je skladao od listopada 1932. do svibnja 1935. godine, dok je bila praizvedena 2. studenoga 1935. u Zagrebu (gdje je skladatelj djelovao od 1923.) te je do danas ostala najizvođenije djelo hrvatske glazbene literature (izvedba 1952. u Splitu prilikom koje je kao plesač nastupio i Vladimir Beara, čuveni vratar Hajduka)
Bilo kako bilo, narodna mudrost kaže kako psi laju dok karavane prolaze, a tko u ovoj priči ima koju ulogu zaključite sami! Osim toga, poznato je kako je pjevač u okvir svoje druge također popularne pjesme uvrstio završno kolo opere „Ero s onoga svijeta“ skladatelja Jakova Gotovca. Inače, samog Gotovca je jugo-režim osudio za “skladanje ustaške himne” (točnije „Lijepe naše“!), dok je njegova verzija harmonizacije na kraju postala službenom. Možda će to biti još jedan podatak zanimljiv svim (psima) koji laju!
Gotovčeva rodna kuća u Splitu (danas Dominisova ulica) i spomen-ploča posvećena skladatelju – u gradu pod Marjanom započeo je glazbeno obrazovanje kao privatni učenik A. Meneghello-Dinčića, A. Dobronića, Ć. M. Hrazdire i J. Hatzea, a godine 1919. pridonio je utemeljenju Splitske filharmonije!
Upravo ove godine obilježava se 130 godina od rođenja autora spomenute najizvođenije hrvatske opere, kojemu je grad Split imao u planu odužiti se spomenikom, kao primjerice i Miljenku Smoji, no to još nije učinjeno. Budući je podrijetlom bio iz Zagore (selo Vinovo Gornje u župi Čvrljevo), Jakovljevi roditelji su Splićanima prodavali seoske namirnice, dok je skladatelju narodni melos bio duhovna hrana i u kasnijim desetljećima. Isprva voditelj pjevačkih i filharmonijskih društava, dugi niz godina bio je operni dirigent u Zagrebu.
Glasoviti skladatelj Jakov Gotovac (1895.-1982.) i njegov zbor (izvor: Virtualna izložba Jakov Gotovac, Sveučilište u Splitu – https://www.unist.hr/virtualne-izlozbe/17971) u Šibeniku nakon II. svjetskog rata, gdje je 1922. sudjelovao u organizaciji Filharmonijskoga društva
U međuvremenu je postao najizrazitijim predstavnikom tzv. glavne struje nacionalnog glazbenoga smjera, koji je bio osobito aktualan između dva svjetska rata. Njegova najbolja ostvarenja toga pravca su zborska „Koleda“, orkestralno „Simfonijsko kolo“ te opera „Ero s onoga svijeta“, kojima je stekao priznanja i popularnost daleko izvan domovine. Član JAZU postao je 1977., dok je 1943. nekoliko mjeseci bio direktor i član uprave Opere Hrvatskoga narodnoga kazališta, što bi ga možda u budućnosti moglo koštati i „gubitka“ postojeće ulice u Zagrebu!?
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com
