Izraz „Krešimirov grad“ za Šibenik je vrlo dobro poznat. Tako je 2016. godine službeno obilježena 950. obljetnica od prvog spomena grada pod Šubićevcem, pa se tako može pročitati: „na tvrđavi sv. Mihovila na Božić 1066. kad je Šibenik utemeljen darovnicom kralja Petra Krešimira IV. , zbog čega je i ostao poznat kao Krešimirov grad.“ Zapravo, riječ je o povelji hrvatsko-dalmatinskog kralja Petra Krešimira samostanu Sv. Marije u Zadru, izdanoj 25. prosinca 1066. godine „in Sibiniquo“ (tj. u Šibeniku)!
Pogled na tvrđavu svetog Mihovila (u kojoj su možda izdane povelje hrvatsko-dalmatinskih vladara: Petra Krešimira (1066.) i Stjepana II. (1089.) s tvrđave Barone; Prikaz grada Šibenika, kaštela, podzida i dvostrukih bedema 1575. godine (izvor: hr.wikipedia.org)
Prema tome, Šibenik se u toj povelji samo navodi kao mjesto izdavanja povelje, pri čemu nema govora o nikakvom „utemeljenju“ grada! Nadalje, u ispravi jednog od Krešimirovih nasljednika, kralja Stjepana II. iz 1089. godine izričito se navodi šibenski utvrđeni grad kraj kojega je izdana isprava („Actum est hoc apud castrum Sibinico“). Točnije, Šibenik je tada označavao tek kraljevsku utvrdu, a samo se pretpostavlja da je riječ o današnjoj tvrđavi sv. Mihovila u središtu grada.
Suvremeni tlocrt, rekonstrukcija izvornog tlocrta i pretpostavljeni izvorni izgled crkve Sv. Eufemije u Splitu (T. Marasović: „Sv. Eufemija u Splitu – prilog tipologiji kupolnih crkava“, 2009.); Znakovlje 15. domobranske pukovnije „Petar Krešimir IV“ Hrvatske vojske iz Šibenika (utemeljene 1992. godine, tijekom Domovinskog rata) – izvor: sibenik.hr
S druge strane, Šibeniku susjedno županijsko središte – grad Split baštini čak dva moguća traga spomenutoga hrvatskoga kralja. Tako je nekada uz sjeverni zid Dioklecijanove palače (u neposrednoj blizini današnjeg spomenika Grguru Ninskom) stajala starohrvatska crkva Sv. Eufemije. Zabilježeno je kako je na nadvratniku te crkve bio natpis iz 1735. godine, vjerojatno ispisan prema izvornom ranosrednjovjekovnom natpisu iz Krešimirova doba, koji međutim do danas nije sačuvan.
Krsni zdenac u krstionici splitske katedrale, 13. st; Plutej s likom vladara, 11. st. (P. Vežić: „Plutej s likom vladara iz krstionice u Splitu“, 2001.) – autorica u svom radu postavlja pitanje: „…da li plutej potječe iz Solina, ili možda Splita? Ako je iz Splita, da li je iz katedrale, ili možda iz Sv. Eufemije?“
Taj natpis spominje kralja Krešimira i to u kontekstu vladara „Dalmacije“, zatim ime reformnog splitskog nadbiskupa Lovre te godinu 1069. kada je osnovan samostan benediktinki, a glasi: „DALMATICAS REGERET DUM CRESCIMIRUS ABENAS HOC TE LAURENTI PRAESULE SURGIT OPUS A.D. MLXIX.“ Također, na mramornom reljefu u krstionici splitske prvostolnice, prema povjesničaru umjetnosti I. Fiskoviću, bio bi prikazan upravo taj vladar. Stoga, unatoč neospornoj povezanosti Petra Krešimira s Biogradom, Rabom, Zadrom i Šibenikom, uz brojne spomenute povelje, jedini trag nekog kamenog natpisa (a možda i njegov lik) veže se upravo uz Split!
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com
