Kao što je već opisano u ovom nizu, splitske gradske vlasti su prije nekoliko mjeseci s Narodnog trga (Pjace) u Splitu brutalno uklonile štandarac (kameno postolje za zastavu) – unatoč izrazitom protivljenju autora toga djela. Danas je pak Visoki trgovački sud Republike Hrvatske konačno potvrdio presudu Trgovačkoga suda u Splitu od 12. veljače 2025., kako su autorska prava kipara Kuzme Kovačića bila povrijeđena izmjenom njegovog djela dodavanjem natpisa „26.10.1944. Dan oslobođenja Splita od fašizma“.
Ilustracija štandarca na Pjaci za vrijeme mletačke vlasti – 1763., Robert Adam; Odbačeni i pronađeni splitski štandarac koji se danas čuva u Muzeju grada Splita; Moguća pretpostavljena rekonstrukcija splitske zastave prema akvarelu iz 19. stoljeća iz tzv. Radmanove zbirke (Ž. Heimer, „SPLITSKE ZASTAVE (1) – ZASTAVE GRADA SPLITA“, 2020.)
Ovu presudu, kojom je sud naglasio kako je grad Split ovim činom „na nedozvoljen način i bez suglasnosti tužitelja mijenjao autorsko djelo“ te ga kao takvog izložio javnosti svakako treba pozdraviti, imajući u vidu prije svega zaštitu autorskih prava, ali i potrebu za očuvanjem splitske povijesne baštine. Naime, tako je prekinuta splitska tradicija uporabe štandarca zabilježena još u 16. stoljeću, dok se štandarac 1515. nalazio upravo na današnjem Narodnom trgu!
Svečana zastava Splitske općine s kraja 19. st., kako je donosi Željko Heimer; Zastave kulturne manifestacije Splitske ljetne priredbe, odnosno Splitskog ljeta (od 1968.) koje su 1960-ih i 1970-ih bile izvješene na improviziranom stupu na Narodnom trgu (Pjaci) (Heimer, „SPLITSKE ZASTAVE“)
Međutim, kako ističe Ž. Heimer, u nemirima nakon propasti Mletačke Republike 1797. štandarac je bio uklonjen i bačen u potok istočno od današnje Biskupske palače. Tek je 1910. godine otkriven zatrpan muljem. Nakon što je bio nakratko postavljen u blizini, 1933. je bio prenesen u splitski Arheološki muzej te naposljetku 1957. predan Muzeju grada. Umjesto primjerenog štandarca, na Pjaci je u to vrijeme stajao improvizirani stup za zastavu, 1965. „nadopunjen“ jednostavnim kamenim podnožjem, a 1978. i improviziranim jarbolom.
Obnovljeni štandarac u Splitu (1999.), koji je nedavno bio nezakonito uklonjen uslijed spora grada Splita s autorom djela; Komunalna zastava Splita nastala nakon 1887. – kada je Splitu dozvoljena uporaba novog gradskog grba. Replika ove zastave do sada se uobičajeno vijorila na gradskom štandarcu, točnije do njegova nasilnog uklanjanja 22. veljače 2025. (Heimer, „SPLITSKE ZASTAVE“)
Tek 1999., povodom desete obljetnice upisa Dioklecijanove palače na listu UNESCO-a, štandarac na Pjaci je bio ponovno postavljen, zahvaljujući narudžbi grada Splita i odgovarajućem radu akademskog kipara Kuzme Kovačića. Zastave i grbovi Splita – koji su se mijenjali – u međuvremenu su bili vješani po balkonima gradskoga trga. Na improviziranom stupu bila je 1965. i 1978. izvješena zastava kulturne manifestacije Splitske ljetne priredbe/Splitskog ljeta, a od 28. listopada 2017. na obnovljenom štandarcu uglavnom se vijorila replika narodnjačke splitske zastave s kraja 19. stoljeća!
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com
