Što srednjovjekovna legenda kaže o životu svetog Duje?

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Nedavno je otvoren natječaj za dodjelu nagrade grada Splita odnosno splitske nagrade pojedincima ili skupinama za životno djelo, na kojoj ne nalazimo lik cara Dioklecijana (zaslužnog za izgradnju palače koja je postala jezgrom današnjeg Splita), nego upravo svetog Dujma, jednog od prvih biskupa susjedne Salone (današnjeg Solina), odnosno najpoznatnijeg poglavara tamošnje kršćanske zajednice. No, što je istina, a što legenda o životu svetog Duje ostalo je nejasno sve do 20. stoljeća!

Lateranski mozaik s prikazima salonitanskih/solinskih mučenika iz Dioklecijanovog doba: Paulinijana, Telija, Asterija, Anastazija, Dujma, Septimija, Antiohijana i Gajana. Splitski kroničar Toma Arhiđakon u svojem djelu „Historia Salonitana“ (XIII. st.) ponudio je objašnjenje kako su zapravo postojala dva Dujma: Dujam – učenik sv. Petra (biskup i osnivač solinske/splitske crkve) te Dujam – Maksimijanov sobar, koji je bio mučen u vrijeme cara Dioklecijana (284. – 305.)

Naime, arheolog don Frane Bulić (1846. – 1934.) prvi je znanstveno iznio podatke o životu splitskog zaštitnika prema kojima je Dujam živio potkraj III. st., a bio pogubljen 304. godine. Bulić je zbog svoga stava došao u otvoreni spor s braniteljima srednjovjekovne tradicije splitske crkve o Dujmu kao učeniku apostola Petra, koja je tako zapravo branila svoje prvenstvo na metropolitansku čast. Točnije, u srednjem vijeku za to je bilo ključno apostolsko prvenstvo dotične crkve…

Ciklus slika iz Dujmova života: „Sv. Petar šalje sv. Dujma u Dalmaciju“ i „Sv. Dujam propovijeda kršćanstvo na solinskom forumu“; „Sv. Dujam krsti Solinjane“ i „Sv. Dujam ozdravlja bolesnike pred očima prefekta Maurilija“; „Mučenje sv. Dujma“ i „Smrt sv. Dujma“ – Pietro Ferrari, 1683. – 1685. (dekoracija kora splitske katedrale). Tek je u posljednih stotinjak godina ipak prevladao stav o postojanju samo jednog salonitanskog mučenika sv. Dujma, koji je živio u drugoj polovici III. odnosno početkom IV. stoljeća

Tako se prema toj splitskoj srednjovjekovnoj predaji u najstarijim (legendi prilagođenim) izvorima navodi da je Dujam bio mučen ne u vrijeme cara Dioklecijana početkom IV. st., nego cara Trajana (98. – 117.) početkom II. stoljeća. Prema toj verziji Dujmovog života, budući biskup Salone rodio se u Antiohiji tj. današnjoj Siriji. Njegov otac Teodozije je bio Sirijac, a majka Migdonija Grkinja. Dujmovi poganski roditelji su slušajući propovijed sv. Petra prihvatili kršćanstvo i krstili se zajedno sa svojim sedmogodišnjim sinom.

Crkva sv. sv. Duje na splitskom predjelu Dujmovača (Solinska ulica) koja je 1747. izgrađena zahvaljujući Splićaninu Petaru Bakiću (od 1709. srijemski, a od 1716. bosansko-đakovački biskup) na mjestu na kojem su, prema legendi, otpočinuli Splićani predvođeni Ivanom Ravenjaninom kada su u VII. st. prenosili kosti sv. Dujma iz Solina u Split. Iznad vrata je ploča s natpisom i grb biskupa Bakića (foto: I. Grabić), koji odgovara grbu roda Bakić kako je predstavljen u prvom hrvatskom grbovniku Korjenića-Neorića iz 1595. godine (desno – suvremeni prikaz grba)

Tada je Dujam ostavio Siriju slijedeći sv. Petra na njegovim vjerovjesničkim putovanjima. Iz Rima je stigao u Salonu i uz mnoga čudesa obratio brojne pogane. Tu je raspravljao s filozofom Pirgom i izgradio crkvu posvećenu Bogorodici. No, poganski svećenici optužili su ga pred rimskim prefektom Maurelijanom. Tako je bio osuđen na mučeničku smrt (7. svibnja 107.), a tijelo mu je bilo sahranjeno u salonitanskoj crkvi koju je sam izgradio. Prvi legendarni splitski nadbiskup – Ivan Ravenjanin svečeve relikvije prenio je u Split, gdje se štovanje salonitanskog biskupa nastavilo sve do danas!


autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com

Share.

Leave A Reply