Povijesni podatci bilježe kako su Split i njegova okolica bili vjerojatno mjesto rođenja čak dvojice papa. Međutim, prvi papa koji je imao priliku posjetiti grad pod Marjanom u Split je stigao tek prije tridesetak godina, dok je prvi Petrov nasljednik kročio na tlo današnje Splitsko-dalmatinske županije prije više od osam stoljeća. Također, jedan od njih je, kako se smatra, bio i bliski srodnik utemeljitelja Splita – cara Dioklecijana. No, krenimo redom!
Prikaz pape Gaja/Kaja nastao u drugoj polovici 19. st., kao i njegovog mučeništva (djelo s kraja 14. st.). Sv. Kaju je jedna crkva posvećena i u Firenci (San Gaggio), a njegovo štovanje zabilježeno je u hrvatskim (Dalmacija) i talijanskim krajevima (Venecija). U Solinu (predio Sveti Kajo) od 19. stoljeća stoji njemu posvećena osmerokutna crkva! (izvor: wikipedia)
Kad je riječ o papama rođenima u hrvatskim krajevima poznata su dvojica: papa Gaj/Kajo i papa Ivan IV. Prvi od njih i jedini papa svoga imena – sv. Gaj (pohrvaćeno sv. Kajo) sjeo je na Petrovu stolicu 283. godine i sretno njome upravljao sve do svoga mučeništva 296. godine, u vrijeme cara Dioklecijana. Iako se smatra kako Dioklecijan nije izravno utjecao na njegovu smrt, stare kronike bilježe da je rimski car i progonitelj kršćana ovom papi bio ujak, dok kao mjesto rođenja navode Salonu!
Povratak pape Aleksandra III. u Rim 1178. godine, nakon što je 1177. posjetio Gargano, hrvatske krajeve i Veneciju. Zabilježeno je da je papa na put krenuo na samu Pepelnicu 9. ožujka 1177. iz luke grada Vieste na zapadnoj obali Jadrana. U tamošnjoj crkvi je prethodno odslužio misu i obavio obred pepeljenja, ali je već istoga dana pred noć papu i njegovo brodovlje olujno nevrijeme prisililo da se skloni „na otok zvan Palagruža“ (ad insulam que dicitur Palagosa) – izvor: getarchive.net
Neki smatraju kako se u Saloni rodio i njegov daleki nasljednik, papa Ivan IV. (640.-642), ponekad nazivan i Dalmatinac. No, osim činjenice da je rođen u nekadašnjoj rimskoj provinciji Dalmaciji te da mu je otac bio skolastik Venancije, ništa drugo nije poznao o njegovom podrijetlu, tako da su drugi istraživači predlagali i grad Zadar kao mjesto njegova rođenja. Međutim, Zadar je svakako bio grad kojeg je u drugoj polovici 12. stoljeća posjetio papa Aleksandar III. (1159.-1181.), ujedno i prvi Petrov nasljednik koji je stigao na hrvatsko tlo!
Papa Ivan Pavao II. u splitskoj katedrali 4. listopada 1998. godine s tadašnjim nadbiskupom Antom Jurićem; Mnoštvo koje je toga dana dočekalo papu na Žnjanu i na Gospinom otoku u Solinu (izvor: Slobodna Dalmacija)
Naime, ukrcavši se u gradu Vieste na poluotoku Garganu, papa je imao namjeru sastati se u Veneciji s carem Fridrikom I. Barbarossom. Međutim, nevrijeme početkom ožujka papu je, umjesto u Mletke prvo odvelo na Palagružu, a zatim i Vis – današnje otoke Splitsko-dalmatinske županije. Nakon Visa, papa je posjetio i Zadar te Rab, dok je nakon boravka u Veneciji na putu za Anconu posjetio i istarski Vrsar. Naposljetku, sam Split je 1998. bio ciljano odredište sv. Ivana Pavla II., zvanog i „papa putnik“. Tom je prigodom 4. listopada na Žnjanu papu dočekalo čak oko pola milijuna vjernika!
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com
