U prethodnom nastavku spomenuli smo građevinu dvojnicu Dioklecijanove palače u Splitu – poznatu kao Adelphi Terrace u Londonu. Navodno je (kako tvrdi F. Baras) upravo zbog toga zdanja nastala čuvena izreka: „Ča je pusta Londra kontra Splita grada?“. Naime, kada su Splićane upozorili na postojanje te zgrade u Engleskoj, oni su nonšalantno istaknuli starinu i značajnost Splita u odnosu na daleki i veliki London.
Štandarac na glavnom gradskom trgu u Splitu sredinom 17. stoljeća („Pogled na Željezna vrata“ – „Ruins of the palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia“, 1763.; Robert Adam)
Koliko je ta priča istinita teško je reći, no dobro oslikava specifični splitski mentalitet „pobjednika“ – unatoč svemu! Ipak, u nečemu je London za dlaku „nadigrao“ Split. Naime, na nedavno održanim lokalnim izborima izlaznost Splićana je bila tek 37,34 %, dok je izborima za londonskog gradonačelnika 2024. pristupilo ipak nešto više birača – 40,50 %. Dakle, u politici oba grada (riječ politika dolazi od grčkog polis (πόλις) – tj. grad) danas sudjeluje tek manjina građana!
Crkva Gospe od dobrog savjeta (svita) na Marjanu izgrađena početkom 16. stoljeća i štovanje Gospe (Madonna del Buon Consiglio) u mjesto Vico del Gargano na suprotnoj strani Jadrana – prema predaji štovanje te Gospe na Apeninski poluotok donijeli su upravo doseljenici iz Dalmacije, a možda i Splita? (Tom Marcantonio)
Druga zanimljivost vezana je uz djelo Roberta Adama iz 1763. „Ruins of the palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia“ u kojem škotski arhitekt Split naziva Spalatro – što se smatra drevnim romanskim oblikom imena grada (Spalatrum, Spalatro), a upravo prezime Spalatro, uz predaju da dolazi s istočne obale Jadrana, nalazimo na poluotoku Garganu – primjerice u gradiću Vieste! No, to nije jedini trag doseljevanja s istočne na zapadnu obalu Jadrana. Tako se u susjednom mjestu Vico del Gargano od davnina časti Gospa od dobrog savjeta, a smatra se kako su njeno štovanje u taj kraj donijeli upravo Dalmatinci!
Povijesna jezgra mjesta Vico del Gargano na poluotoku Garganu s oznakom crkve posvećene Sv. Marku Evanđelisti (Chiesa di San Marco Evangelista); Fotografija današnjeg izgleda crkve (T. Notarangelo) koju su prema predaji izgradili Dalmatinci („a gente De Dalmatia“); Plavim okvirom označen dio urbane jezgre Vica zvan „San Marco“ u kojem su živjeli doseljenici iz Dalmacije („immigrati Dalmati“) i gdje se crkva ujedno nalazi
Naime, na splitskom Marjanu također postoji drevna crkva Gospe od dobrog savjeta izgrađena 1513. godine. Osim toga, zabilježeno je kako su crkvu Sv. Marka Evanđelista u Vicu na poluotoku Garganu zavjetno izgradili ljudi iz Dalmacije. Tako je 23. rujna 1607. potpisan sporazum između dviju zajednica stanovnika Vica (Terra di Vico i Casale), u kojem su žitelji četvrti smještene izvan gradskih zidina (Casale) – a u kojoj su živjele doseljene obitelji slavenskog i albanskog podrijetla – tražile da se osigura plaća kapelanu crkve Sv. Marka, koju su očito smatrale „svojom“ crkvom!
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com
