Svečanim koncertom djela B. Papandopula „Hrvatska misa“ u izvedbi zbora „Ivan Goran Kovačić“ upravo je u Splitu 16. veljače 2025. svečano otvorena godina obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Ovoj izvedbi u splitskoj kazališnoj kući bit će tijekom godine pridodano još 15 programskih točaka kojima će obilježavanje biti nastavljeno. Naime, kao što je poznato, na 925. godinu se odnosi prvi spomen Tomislava kao kralja, ali i održavanje I. splitskog crkvenog sabora.
Ulaznica i prizor sa svečanog otvaranja godine obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u Hrvatskom narodnom kazalištu Split 16. veljače 2025. uz izvedbu „Hrvatske mise“ B. Papandopula praizvedene 1942. godine u Zagrebu
Od tada je prošlo punih jedanaest stoljeća, dok se prethodnica ovogodišnjeg obilježavanja u gradu pod Marjanom zbila daleke 1925. godine. Od tada do danas, iako je lik Tomislava vezan uz Split, odnosno papino pismo o održavanju crkvenog sabora u Splitu u kojem je Tomislav naveden kao kralj („Tamisclao, regi Crouatorum“) – kao i u zapisu sa samog sabora („Tamisclao rege“), spomenik – kako se tradicionalno smatra – prvom hrvatskom kralju podignut je 1947. u Zagrebu, a ne u Splitu!
Spomenici kralju Tomislavu (podignut 1947. u Zagrebu) i Grguru Ninskom (podignut 1929. u Splitu) – dvojici značajnih sudionika I. splitskog crkvenog sabora 925. simbolički spojeni sjevernim zidom Dioklecijanove palače i zvonikom Sv. Duje; Pismo pape Ivana X. u kojem se Tomislavu obraća kao „kralju hrvatskom“ („Tamisclao, Regi Crouatorum“)
Međutim, grad pod Marjanom je dva desetljeća ranije ipak dobio monumentalni spomenik jednom od glavnih sudionika I. splitskog crkvenog sabora, čuvenom Grguru Ninskom – „biskupu hrvatskom“ („episcopus Chroatorum“), koji je svoje sjedište imao u Ninu, a svojevremeno ga se smatralo braniteljem uporabe glagoljice i staroslavenskog jezika u liturgiji. No, povijesna istina je vjerojatno suprotna: Grgur je bio zagovornik latinskog jezika i pisma, dok se glagoljica širila upravo s bizantskog područja – primorsko-dalmatinskih gradova i otoka.
Umjetnički prikaz hrvatsko-dalmatinskog vladara Petra Krešimira IV. slikara K. Krekovića (1901.-1985.); Rekonstrukcija crkve Sv. Eufemije, koja je izvorno vjerojatno bila posvećena sv. Benediktu, dok je uz nju 1069. godine bio utemeljen ženski benediktinski samostan. Nekadašnji natpis na nadvratniku crkve zajedno spominje kralja Krešimira kao vladara „Dalmacije“, zatim reformnog splitskog nadbiskupa Lovru te godinu 1069. kada je osnovan samostan
Na samog Tomislava u Splitu danas podsjeća tek jedna ulica tik do sjevernog zida Dioklecijanove palače koja spaja šetnicu posvećenu francuskom maršalu Marmontu s ulicom bosanskog vojvode Hrvoja. Prigodno, uz Tomislavovu ulicu se danas nalazi i spomenik Grguru Ninskom, ali i ostatci starohrvatske crkve Sv. Eufemije. Nekada je na nadvratniku spomenute crkve stajao (u međuvremenu otučeni) natpis iz 1735., vjerojatno ispisan prema izvornom ranosrednjovjekovnom natpisu iz Krešimirova doba, a koji glasi: DALMATICAS REGERET DUM CRESCIMIRUS ABENAS HOC TE LAURENTI PRAESULE SURGIT OPUS A.D. MLXIX
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com
