U prethodnom nastavku spomenuli smo građevinu dvojnicu Dioklecijanove palače u Splitu – poznatu kao Adelphi Terrace u Londonu. Navodno je (kako tvrdi F. Baras) upravo zbog toga zdanja nastala čuvena izreka: „Ča je pusta Londra kontra Splita grada?“. Naime, kada su Splićane upozorili na postojanje te zgrade u Engleskoj, oni su nonšalantno istaknuli starinu i značajnost Splita u odnosu na daleki i veliki London.
Štandarac na glavnom gradskom trgu u Splitu sredinom 17. stoljeća („Pogled na Željezna vrata“ – „Ruins of the palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia“, 1763.; Robert Adam)
Koliko je ta priča istinita teško je reći, no dobro oslikava specifični splitski mentalitet „pobjednika“ – unatoč svemu! Ipak, u nečemu je London za dlaku „nadigrao“ Split. Naime, na nedavno održanim lokalnim izborima izlaznost Splićana je bila tek 37,34 %, dok je izborima za londonskog gradonačelnika 2024. pristupilo ipak nešto više birača – 40,50 %. Dakle, u politici oba grada (riječ politika dolazi od grčkog polis (πόλις) – tj. grad) danas sudjeluje tek manjina građana!
Crkva Gospe od dobrog savjeta (svita) na Marjanu izgrađena početkom 16. stoljeća i štovanje Gospe (Madonna del Buon Consiglio) u mjesto Vico del Gargano na suprotnoj strani Jadrana – prema predaji štovanje te Gospe na Apeninski poluotok donijeli su upravo doseljenici iz Dalmacije, a možda i Splita?
Druga zanimljivost vezana je uz djelo Roberta Adama iz 1763. „Ruins of the palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia“ u kojem škotski arhitekt Split naziva Spalatro – što se smatra drevnim romanskim oblikom imena grada (Spalatrum, Spalatro), a upravo prezime Spalatro, uz predaju da dolazi s istočne obale Jadrana, nalazimo na poluotoku Garganu – primjerice u gradiću Vieste! No, to nije jedini trag doseljevanja s istočne na zapadnu obalu Jadrana. Tako se u susjednom mjestu Vico del Gargano od davnina časti Gospa od dobrog savjeta, a smatra se kako su njeno štovanje u taj kraj donijeli upravo Dalmatinci!
Povijesna jezgra mjesta Vico del Gargano na poluotoku Garganu s oznakom crkve posvećene Sv. Marku Evanđelisti (Chiesa di San Marco Evangelista); Fotografija današnjeg izgleda crkve (Tonino Notarangelo) koju su prema predaji izgradili Dalmatinci („a gente De Dalmatia“): crkva izvorno potječe iz 14. st., a u vrijeme vizitacije biskupa Orsinija 1675. imala je dva oltara
Naime, na splitskom Marjanu također postoji drevna crkva Gospe od dobrog savjeta izgrađena 1513. godine. Osim toga, zabilježeno je kako su crkvu Sv. Marka Evanđelista u Vicu na poluotoku Garganu zavjetno izgradili ljudi iz Dalmacije. Tako je 23. rujna 1607. potpisan sporazum između dviju zajednica stanovnika Vica (Terra di Vico i Casale), u kojem su žitelji četvrti smještene izvan gradskih zidina (Casale) – a u kojoj su živjele doseljene obitelji slavenskog i albanskog podrijetla – tražile da se osigura plaća kapelanu crkve Sv. Marka, koju su očito smatrale „svojom“ crkvom!
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com
