Nakon što se slegla prašina koju je s Višeslavove krstionice podigla inicijativa „Udruženja izbeglih, ugroženih i prognanih lica Srbije” – o navodnom „povratku“ spomenutog krsnog zdenca u Srbiju (što je besmislica, jer se krstionica kneza Višeslava u Srbiji nikada u prošlosti nije ni nalazila!), ovaj nastavak posvetit ćemo još jednoj poznatoj hrvatskoj srednjovjekovnoj krstionici, koja se također nalazi u Splitu. Naime, riječ je o krsnom zdencu u krstionici Sv. Ivana!
Članovi povijesne postrojbe starohrvatskog doba „Praetoriani Croatorum“ pohodili su početkom prosinca 2018. godine splitske ranosrednjovjekovne arheološke lokalitete uključujući i krstionicu Sv. Ivana u kojoj se čuva krsni zdenac s reljefno prikazanim okrunjenim vladarskim likom, a smještena je nedaleko splitske katedrale (desno) – nekadašnjeg mauzoleja cara Dioklecijana
Ta srednjovjekovna krstionica nedaleko katedrale u središtu Splita u antičko je doba bila Jupiterov hram, dok se vjerojatno od 13. stoljeća u njoj nalazi krsni zdenac sastavljen od dijelova ranosrednjovjekovne oltarne pregrade. Jedan od tih dijelova ukrašen je reljefom koji prikazuje tri muškarca od kojih je jedan okrunjen i sjedi na prijestolju. Povjesničar I. Guberina smatrao je kako bi taj reljef bio prikaz preminulog hrvatskog vladara Muncimira zajedno s Petrom i mladim Tomislavom, kao Muncimirovim sinom i budućim nasljednikom.
Nekadašnji izgled krstionice Sv. Ivana s romaničkim zvonikom (koji je uklonjen u 19. st.); Ranosrednjovjekovni reljefni prikaz trojice muškaraca od kojih jedan nosi karakterističnu krunu oblikovanu vjerojatno po uzoru na krunu tadašnjih vladara iz kuće Trpimirovića; Istovjetna kruna je od 1995. u grbu Splitsko-dalmatinske županije (gore desno), dok je u novije doba poslužila i kao uzor za oblikovanje fiktivnog grba Trpimirovića (dolje desno – izvor: Wappenwiki)
Mišljenje Guberine predstavlja tek jedno u nizu mogućih objašnjenja odnosno tumačenja likova sa spomenutog reljefa. Neki drugi autori isti vladarski lik smatraju prikazom samog Tomislava, zatim Petra Krešimira IV., Zvonimira, kralja Slavca iz posljednjeg desetljeća 11. st. ili općenito hrvatskoga kralja kao biblijskog Pravednoga vladara. Postoje i mišljenja kako okrunjeni lik predstavlja bizantskog cara ili Karla Velikog, a također je poistovjećivan i s prikazom Krista, odnosno pojedinih likova iz nekih biblijskih prizora.
Nedavno obnovljena crkva Sv. Mihajla u blizini Stona u kojoj se nalazi i freska starohrvatskog doba s vladarskim likom koji nosi krunu istovjetnu kruni s reljefa iz splitske krstionice (središnja ilustracija). Odjeća vladarskog lika nedavno rekonstruirana za potrebe izložbe „Ususret stalnom postavu“ u Beogradu (Istorijski muzej Srbije) pripisana je dukljanskom vladaru Mihajlu (vladao Dukljom i susjednim zemljama kao knez/kralj od 1046. do 1081.), kojeg se u Srbiji danas smatra „srpskim srednjovjekovnim vladarom“ – a najavljena je i izrada rekonstrukcije njegove krune!
Zanimljivo je kako vladarski lik s reljefa iz krstionice Sv. Ivana nosi karakterističnu krunu franačkog tipa, dok sasvim jednaku ima i vladarski lik s freske iz crkve Sv. Mihajla kod Stona. Budući je na Wikipediji na srpskom navedeno kako potonji lik predstavlja „jedini sačuvani portret srpskih vladara iz prednemanjićke epohe“, dok se sama crkva smatra „zadužbinom srpskog kralja Mihaila Vojislavljevića“, postavlja se pitanje – logikom „srpskog sveta“ – kada će nas zateći i inicijativa za „povratkom“ splitske krstionice Sv. Ivana u Srbiju!?
