Posljednjih dana hrvatska javnost bila je zabavljena još jednom u nizu provokacija iz velikosrpske „kuhinje“ istočnog susjedstva. No, Hrvati su već navikli na srbijansko shvaćanje vanjske politike kao nastavka rata drugim sredstvima, pa inicijativa pokrenuta u Srbiji za „povraćaj krstovnice“ kneza Višeslava nije ni shvaćena ozbiljno. Tako je ravnatelj MHAS-a M. Katić izjavio kako se krstionica čuva u splitskom Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, a ne Arheološkom muzeju u Splitu, što su dvije različite ustanove!
Oživljena povijest uz prezentaciju Višeslavove krstionice u okviru najave izložbe „Chroatorum bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku“ (siječanj, 2023.), koja je otvorena u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika Split u svibnju prošle godine; Član povijesne postrojbe Red svetog Ivana Trogirskog uz Višeslavovu krstionicu prilikom održavanja manifestacije „Noć muzeja“ krajem siječnja 2023. godine
No, najbolji komentar bi zapravo bio kako je ovo pitanje prije svega za ministarstvo obrane ili zdravstva, a ne ministarstvo kulture ili obrazovanja. Naime, dok je pruski general Carl von Clausewitz smatrao kako je rat nastavak politike drugim sredstvima, Srbija i gotovo 30 godina nakon završetka Domovinskog rata (u kojem je poražena, uz teritorijalni gubitak Kosova 2008. godine) očigledno misli suprotno! Tako se u tekstu te srbijanske inicijative navodi kako je krstionica spomenik „poklonjen Anti Paveliću od strane Musolinija kao znak političke podrške…“
Višeslavova krstionica je, nakon što je dopremljena iz Italije, hrvatskoj javnosti prvi put bila predstavljena 3. kolovoza 1942. u atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; Vojnici ND Hrvatske uz dopremljenu krstionicu ispred palače HAZU-u u Zagrebu
Međutim, krstionicu kneza Višeslava je iz Venecije (gdje se nalazila) pokušao pribaviti ne ustaški poglavnik Pavelić, nego zagrebački nadbiskup Stepinac i to dva mjeseca prije proglašenja ND Hrvatske. Stepinac je u svojem obraćanju mletačkom patrijarhu kardinalu Piazzi 16. veljače 1941. istaknuo kako je krstionica “jedini spomenik hrvatske povijesti iz VIII. stoljeća, pa prema tome čini vezu između VII. i IX. stoljeća kao izvanredno važan arheološki nalaz”.
Zahvaljujući inicijativi Alojzija Stepinca (a ne Ante Pavelića!) krstionica kneza Višeslava je 1942. godine dopremljena u Hrvatsku, i to u zamjenu za dvije slike talijanskog renesansnog slikara Vittorea Carpaccia: Sveti Petar mučenik i Sveti Sebastijan – koje su se do tada nalazile u Zagrebu (a ne kao Mussolinijev poklon Paveliću!)
Piazza je na to odgovorio kako se isto pokušalo već 1932., ali bezuspješno. Potom ga je uputio da se obrati nadležnom ministarstvu Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, koje očigledno nije ništa napravilo po tom pitanju. Stepinac se potom u svibnju 1941. obraća M. Budaku, ministru bogoštovlja i nastave ND Hrvatske te se, uz zamjenu za dvije slike talijanskog renesansnog slikara, tada u posjedu Strossmayerove galerije slika u Zagrebu, Višeslavova krstionica 1942. konačno našla u Zagrebu, a nakon II. svjetskog rata u Splitu!
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com
