Kao što je poznato stoljeća burne prošlosti označila su i nastanak imena najpoznatijeg splitskog športskog kluba – „Hajduka“. Naime, priča se kako su oduševljeni splitski studenti koji su namjeravali osnovati nogometni klub u ured profesora Barača utrčali naglo i nepozvano poput hajduka (što je bio naziv za odmetnika u zemljama Osmanlijskog Carstva), pa im je Josip Barač i predložio takvo ime, iako se razmišljalo i o drugim nazivima: „Mosor“, „Marjan“, „Borac“, „Velebit“ – ali i „Uskok“.
Igrači i uprava NK „Uskok“ iz Klisa 1995. godine proslavljaju plasman u 1. b ligu HNL-a (Nogometni leksikon); Grb „Uskoka“ sa srebrno-crveno 5×5 šahiranim štitom, prikazom kliške tvrđave i godinom osnutka 1930. – u čemu su udjela imali: J. Gizdić Jukić, don Ć. Bubić, J. Džakula, A. Bubić, M. Gizdić, braća Glavina…
No, naziv „Uskok“ umjesto najpoznatijeg splitskog od 1930. godine pa sve do danas (s iznimkom 1949. kada se nazivao „Mladost“) nosi najpoznatiji kliški nogometni klub, koji je osnovan u predjelu Donja Rupotina, upravo ondje gdje se nalazio izvor vode vrlo bitan za opskrbu „pravih“ kliških uskoka, koji su prije pola tisućljeća pod zapovjedništvom svoga kapetana Petra Kružića branili Klis od Turaka. Nažalost, njegovom pogibijom 12. ožujka 1537. u Solinu i turskim zauzimanjem spomenutog izvora vode kliška posada se predala!
„Zavjet Petra Kružića 1529.“ – djelo hrvatskog slikara Josipa Horvata Međimurca (1904. – 1945.) koje prikazuje proslavljenog uskočkog zapovjednika i njegovu nebesku zaštitnicu; Ikona Bogorodice s Djetetom koju su, prema predaji, uskoci u Klis donijeli iz Bosne, da bi je pred pad kliške tvrđave u ruke Osmanlija prenijeli u Split; Klis tijekom turskog perioda (1537.-1648.) kada je na mjestu kršćanske crkve bila izgrađena džamija
Isti mjesec nakon 111 godina bio je ponovno ključan za sudbinu Klisa. Naime, 30. ožujka 1648. mletačke snage pod zapovjedništvom generala Leonarda Foscola ušle su u oslobođeni Klis, dok su se Osmanlije povukle u unutrašnjost, tako da je sjedište Kliškog sandžaka od tada i formalno bilo u bosanskom Livnu. U međuvremenu, cijelo jedno dugo stoljeće, uskoci su se nastavljali boriti djelujući iz Senja, dok im je nadu u ponovni povratak na Klis davala „uskočka Gospa“ smještena u Splitu!
Današnja crkva Gospe od Dobrića (obnovljena 1987.) izgrađena je u drugoj polovici 19. st. u neoromaničkom stilu, dok se u njoj na mramornom oltaru iz 1877. i danas nalazi ikona ikona „uskočke Gospe“ ili Gospe Kliške; Pripadnici povijesne postrojbe „Kliški uskoci“ pred crkvom na Dobriću kojoj tradicionalno hodočaste na Gospu Kandeloru u spomen na prijenos ikone iz Klisa u Split 1537. godine; Zastava današnjih „Kliških uskoka“ s grbom Petra Kružića
Točnije, dok je sudbina Klisa opkoljenog Osmanlijama visjela o niti dragocjena ikona Bogorodice iz kliške tvrđave bila je, kako se smatra početkom veljače 1537. – na Gospu Kandeloru (Svijećnica) – prenesena u sigurniji mletački Split i našla svoje utočište u crkvi na Dobriću, nazvanom tako po izvoru „dobre“ (tj. pitke) vode. Godine 1867. na tom je mjestu izgrađena nova crkva u kojoj se ikona nalazi i danas. Naime, njeno štovanje se toliko ukorijenilo u gradu pod Marjanom da se Splićani nisu htjeli odreći zaštite „uskočke Gospe“ niti po konačnom oslobađanju Klisu od Turaka!
autor: Mate Božić – jedan od pokretača splitskog povjesničarskog društva „Toma Arhiđakon“, historiografskog časopisa „Pleter“ i teološko-filozofskog časopisa „Odraz“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te koautor sveučilišnog udžbenika iz heraldike. Koordinator projekta arheološkog turizma “Regnum Croatorum”, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin); (ko)autor niza znanstvenih studija i članaka objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Portalsplita.com
